Konferencija `Krediti i gospodarski rast`

Održana je konferencija pod nazivom Krediti i gospodarski rast, koju je organizirala Hrvatska udruga banaka (HUB) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), na kojoj je sudjelovalo više od 200 gospodarstvenika, predstavnika Vlade i Hrvatskog sabora, predstavnika stranih veleposlanstava u Hrvatskoj, domaćih i međunarodnih financijskih institucija te gospodarskih i financijskih stručnjaka i analitičara.

Sudionicima konferencije, održane u zagrebačkom hotelu Esplanade pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, prvi se obratio Ministar financija Zdravko Marić.

U uvodnom izlaganju Zdravko Marić podsjetio je kako je prije krize kreditni rast u Hrvatskoj iznosio 25 posto, u nekim godinama čak i preko 40 posto, a sada imamo suprotan trend.

`U posljednjih šest godina rast kredita na razini sustava bio je oko jedan posto, no isključi li se država iz te statistike, zapravo smo svjedočili kreditnom padu od jedan posto. Pred nama je veliki izazov u tom području. Cilj nam je ostvariti održivi gospodarski rast kojeg će pratiti kreditni rast. Rizike mogu pobijediti jedino država, tvrtke i financijski sektor zajedno.`, istaknuo je ministar Marić.

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, u pozdravnom je govoru istaknuo kako je na razini države potrebno provesti fiskalnu konsolidaciju i uvesti bolju regulaciju, što bi dovelo do općeg smanjenja rizika te nižih kamatnih stopa i boljeg položaja kreditora.

`Iako se danas bavimo primarno kreditima i gospodarskim rastom i tragamo za odgovorom na pitanje kako pobijediti rizike koji negativno utječu na kreditiranje, ne treba zaboraviti da je ovo samo jedna kockica u velikoj slagalici ukupnog gospodarskog stanja zemlje. Izuzetno je važno provesti reforme koje dugo tražimo te ukloniti brojne prepreke tekućem i investicijskom poslovanju gospodarskog sektora.`, rekao je Adrović.

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, naglasila je kako poduzetnici traže snažniju potporu banaka, a banke pak sa svoje strane traže kvalitetnije i manje rizične projekte.

`No, problemi s kreditima i financiranjem, iako značajni, nisu jedini problemi s kojima se suočavaju tvrtke u našoj zemlji. Visoki porezi, stalne promjene zakona, spora i komplicirana birokracija, pravna nesigurnost - samo su dio onoga što negativno ili otežavajuće utječe na poslovanje u Hrvatskoj. I to podjednako i tvrtki i banaka i drugih financijskih institucija. Bez rješavanja svega spomenutog i još mnogih drugih problema, mogućnosti razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva ostaju vrlo ograničene. A reforme su, nažalost, još uvijek na čekanju.`, zaključila je Deranja.

Dubravko Mihaljek, voditelj Odjela za globalnu makroekonomsku analizu u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) prezentirao je rezultate međunarodnih istraživanja koja su koristila podatke poduzeća i banaka i koja pokazuju da banke u krizi uistinu zaoštravaju kreditne politike.

Mihaljek je istaknuo: `Među velikom većinom ekonomista još uvijek prevladava stav da je djelotvoran i razvijen financijski sustav jedan od temeljnih preduvjeta za dugoročno održiv rast. To se posebno odnosi na manje razvijena gospodarstva poput onih u središnjoj i istočnoj Europi. Realnom sektoru u tim gospodarstvima banke su potrebne kao izvor financiranja tekućeg poslovanja i osobito investicija, jer alternativni izvori financiranja jednostavno ne postoje za većinu poduzeća.`

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, pokazao je da se prije izbijanja krize odvijao `neodrživ rast kredita i neučinkovita alokacija`, što je dovelo do visoke zaduženosti nekih poduzeća i otežanog servisiranja duga. Iznio je podatke prema kojima je hrvatski korporativni sektor među najzaduženijima u Srednjoj i Istočnoj Europi, pri čemu je gotovo trećina duga korporativnog sektora ocijenjena prekomjernom.

`Oporavak i optimističnija očekivanja potiču potražnju, ali prezaduženost i nedostatak kolaterala opterećuju oporavak potražnje za kreditima.`, naglasio je guverner Vujčić. Istaknuo je kako je za povoljnije uvjete financiranja potreban bolji okvir za rješavanje loših kredita, odnosno učinkovitije stečajne procedure i otklanjanje poreznih dvojbi, dok manjak kolaterala upućuje na potencijal za značajnije korištenje jamstvenih shema i EU fondova.

`Rast kreditiranja vjerojatno se ne može smatrati ključnim čimbenikom niti formulom za konačni oporavak hrvatskog gospodarstva. To mora biti rast izvoza i povećanje konkurentnosti domaće ekonomije temeljeno na strukturnim reformama.`, rekao je guverner.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike govorio je o glavnim naglascima iz HUB Analize 57. `Krediti, dug i gospodarski rast - izlazak iz začaranog kruga.`

I Šonje je naglasio problem visoke razine zaduženosti korporativnog sektora, što je posve u suprotnosti s tezama koje se često mogu čuti o tome da banke premalo kreditiraju poduzeća, a previše stanovništvo. Šonje je predstavio analizu odnosa kredita poduzećima i industrijske proizvodnje koja pokazuje da u dugom roku nema rasta bez kredita. Dinamička analiza kratkoročnih odnosa između kredita poduzećima i industrijske proizvodnje pokazuje dominaciju učinka potražnje s vremenskim pomakom od nekoliko mjeseci.

To znači da krediti naknadno reagiraju na prethodni rast proizvodnje. Potrebno je pojačati sposobnost odaziva ponude kredita na očekivano povećanu potražnju, što se može postići otklanjanjem prepreka povezanih sa skupom i nepredvidivom regulacijom i poticajima za dokapitalizacije poduzeća.

Predstavljanje novog broja HUB Analiza bilo je uvod u panel raspravu

U panel raspravi sudjelovali su Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Zdravko Marić, ministar financija, Carlos Piñerúa, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Petar Šimić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe i Miljenko Živaljić, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.

`Samo suradnjom i partnerskim odnosom možemo riješiti probleme iz prošlosti. Naš je ekonomski sustav zastario, on je oronula kuća koja treba potpunu obnovu.`, rekao je Božo Prka. Naglasio je kako je i problem u regulativi banaka u segmentu kada se žele otpisati ili prodati loši plasmani. U tom dijelu, kaže Prka, problem je u porezno priznatim dijelovima prodaje loših kredita i naglasio je kako se mora brže raditi na njihovoj reciklaži.

Na partnerski odnos i suradnju pozvao je i čelnik Zagrebačke banke Miljenko Živaljić te napomenuo kako se moraju uvesti novi instrumenti i mogućnosti financiranja. `Ne sjećam se kada je neka tvrtka u Hrvatskoj posljednji puta izdala dužnički vrijednosni papir. I, što je s nastavkom privatizacije.`, pitao se Živaljić.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe osvrnuo se na manjak educiranosti domaćih menadžerskih timova, ne samo u privatnom, nego i u državnom i javnom sektoru koji se redovito biraju po političkoj liniji što onemogućava razvoj poduzetništva u Hrvatskoj.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja na panelu je kazala kako je ključno pod hitno ukinuti parafiskalne namete koji guše poduzetnike i koji su sami sebi svrha.

Ministar Zdravko Marić pozdravio je sve inicijative koje je čuo i od bankara i od poduzetnika. Nada se i vjeruje kako će ova Vlada uspjeti u svim zacrtanim planovima i idejama, koliko god neki smatrali da su možda neambiciozni.

Zaključak svih prezentacija i panela - Zdenko Adrović

Na kraju konferencije, direktor HUB-a Zdenko Adrović sumirao je zaključke svih prezentacija i panela.

`Potražnja za kreditima je ključna, a banke u svakom trenutku moraju biti kapitalizirane i spremne odgovoriti na potražnju. Usporedo, trebamo razvoj tržišta kapitala (privatizacije, IPO, dužnički instrumenti, ..), posebno vezano uz bitno poboljšanje upravljanja sustavom državnih tvrtki.`, rekao je Adrović i dodao kako se počinje javljati potražnja kvalitetnih izvoznika u segmentu malih i srednjih poduzetnika.

`Dio poduzeća je prezadužen što treba rješavati poticanjem ulaganja vlasničkog kapitala, kvazi kapital (mezanin financiranje).`, napomenuo je Adrović davši primjer - kada bi povećali equity i kvazi-equity ulaganja za primjerice tri milijarde kuna, banke bi kroz financijsku polugu mogle financirati nove investicije u visini 3-5% BDP-a.

Također, Hrvatskoj treba poboljšani okvir za rješavanje prezaduženosti poduzeća, odnosno nesolventnosti te usklađivanje bonitetne i porezne regulative u pogledu tretmana otpisa.

Za dio novog i brzo rastućeg gospodarskog segmenta ključni su: konkurentnost koja zavisi o poticanju ravnopravne konkurencije; venture capital fondovi i investitori s visokom sklonošću riziku; porezni poticaji i bolje regulatorne i strukturne politike (daljnje brže smanjenje parafiskalnih nameta, bolja javna nabava); niže kamatne stope (još uvijek su kamatne stope zbog lošeg rejtinga previsoke što poduzeća čini nekonkurentnima); nove jamstvene sheme (EU fondovi kao nadogradnja postojeće HBOR / HAMAG garancijske sheme + izvozna jamstva) i novi instrumenti podjele rizika.

•	5. travnja 2016.

•	vezano: jedan klik po internetu

•	business info: poslovni imenik grada zagreba

•	promotivni članak
•	hashtag: #zdravkomaric #zdenkoadrovic #velimirsonje #hotelesplanade

Dodatne informacije:

•	želite li objaviti promotivni članak za ZGportalu? molimo konktaktirajte nas!

•	ZGportal Zagreb / ostali sadržaji: naslovna stranica, poslovne vijesti, najava ZG događanja, gradske vijesti