|
|
|
|
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
pivo - beer - bier |
|
|
umjereni unos piva ne utječe na stvaranje `pivskog trbuha`, no .. |
Postoji li doista `pivski trbuh`? |
|
|
|
Znanstveno je potvrđeno da umjereni unos piva ne utječe na stvaranje `pivskog trbuha` - no pretjerivanje s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultira gomilanjem masnog tkiva. Dobro je poznato da umjerena i odgovorna konzumacija piva može imati povoljno djelovanje na zdravlje.
Važno je naglasiti da je ključna riječ umjereno, a pritom se misli na 3-6 dl piva dnevno za muškarce i do 3 dl dnevno za žene. Ipak, često se može čuti vjerovanje da će konzumacija piva uzrokovati `pivski trbuh`. Osim što taj urbani mit intrigira obične ljude, tom se temom već godinama bave i mnoga znanstvena istraživanja.
Tako je 2013. godine u uglednom časopisu Nutrition Reviews objavljen pregled svih
istraživanja koja su se bavila povezanošću unosa piva s većim opsegom struka i debljinom.
U razmatranje su uzeli 35 opservacijskih i 12 eksperimentalnih studija. Studije su pokazale
kako nema dokaza da umjeren unos piva (manje od 0,5 l/dan) utječe na opseg struka ili
pojavu debljine.
Nasuprot tome, u populaciji koja konzumira više od 1 l piva dnevno ili
više od 4 l tjedno izgledno je nakupljanje kilograma u predjelu struka, ali i općenito suvišnih
kilograma, osobito kod muškaraca.
Također, populacijske studije provedene u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje je
prosječna konzumacija piva visoka, pokazale su da osobe koje piju više od 1 litre piva
dnevno prosječno teže više. Međutim, ista povezanost uglavnom nije utvrđena kod žena,
vjerojatno stoga što žene općenito rijetko redovito piju veće količine piva.
Pivo ima sličnu energetsku vrijednost kao mlijeko i nema nikakvih `skrivenih`
spojeva koji bi poticali debljanje, posebice nastanak `pivskog trbuha`
Pretjerivanje
s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultirat će gomilanjem masnog tkiva. Razlog
eventualnoj sklonosti nakupljanju kilograma u pivopija možda leži u činjenici da se u pivu
katkad pretjeruje jer se smatra `tekućom hranom`, a poznato je da tekuće kalorije ne
osiguravaju jednak osjećaj sitosti kao kruta hrana.
Također, znanstveno je dokazano da su
prehrambene navike ljubitelja piva koji konzumiraju to piće više od preporučene dnevne
doze manje u skladu s nutricionističkim preporukama. Iako to nije pravilo, strastveni
pivopije trebali bi više pozornosti posvetiti konzumaciji voća i povrća te kvaliteti masnoća u
prehrani.
Na kraju, može se zaključiti da na postojanje `pivskog trbuha` utječe jedino količina
piva ili bilo kojeg drugog pića ili hrane koju konzumiramo, ali i način života. Ne
postoji mehanizam koji bi utjecao na skladištenje masti u predjelu trbuha kao posljedica
konzumacije piva. Drugim riječima, ako se pridržavate preporuka, nema rizika od povećanja
tjelesne mase ili pojave trbuščića.
Hranjive tvari iz piva
Više od 90 posto piva čini voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom
unosu tekućine. Pivo ne sadržava masti, ima nizak udio proteina, a ugljikohidrati
uglavnom potječu iz ječma. Kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine skupine
B koji ostaju u pivu. Pivo sadržava i mnogobrojne elemente u tragovima i minerale poput
željeza, kroma, bakra, silicija i kalija.
Njihova količina ovisi o podrijetlu sirovina, načinima
pripreme i proizvodnom procesu. U pivu se nalazi širok spektar biološki aktivnih komponenti
s povoljnim učinkom na zdravlje podrijetlom iz bilja. Riječ je o fitokemikalijama, posebice
polifenolima, a najviše se nade polaže u fitokemikaliju iz hmelja - ksantohumol, koji predstavlja gorku tvar u pivu, a ima mnogobrojna blagotvorna djelovanja.
O autorici teksta
Autorica teksta doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička je nutricionistica, predaje na Medicinskom i
Prehrambeno - biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je zaposlena kao nutricionistica u KBC-u Zagreb, u Centru
za kliničku prehranu.
Ujedno je predsjednica Hrvatskog instituta za nutricionizam, dopredsjednica Hrvatskog
društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora, članica vijeća Europskog društva za kliničku prehranu
(European Society of Parenteral and Enteral Nutrition - ESPEN) i tajnica Adriatic Club of Clinical Nutrition.
Glavna je urednica internetskog portala Vitamini.hr te direktorica tvrtke Vitaminoteka za konzalting u nutricionizmu.
Autorica je knjiga `Hrana pod povećalom` i `Priče o hrani - od mesa do moussea`.
Autorica je i suautorica više objavljenih znanstvenih radova i poglavlja u knjigama i udžbenicima. Održala je niz stručnih i znanstveno -
popularnih predavanja s područja nutricionizma i kliničke prehrane te surađuje s prehrambenom industrijom i nevladinim udrugama u svrhu popularizacije znanosti o prehrani. |
|
|
|
• |
3. travnja 2015. |
|
• |
|
|
• |
|
|
• |
promotivni članak |
|
|
|
Dodatne informacije: |
|
• |
želite li objaviti promotivni članak za ZGportalu?
molimo konktaktirajte nas! |
|
• |
|
|
|
|
|
|
|
|
arhiva poslovnih vijesti: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|