Potres koji je u nedjelju, 22. ožujka 2020. godine, pogodio Zagreb, oštećen je velik broj zgrada. Također, oštećen je i veliki broj obrazovnih institucija. A među njima su i različite vrste knjižnica – od specijalnih i visokoškolskih do narodnih i školskih knjižnica. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao stožerna ustanova hrvatske kulture i znanosti te središnja ustanova knjižničnog sustava Republike Hrvatske, ujedno i matična knjižnica za sve vrste knjižnica, dan nakon potresa uputila je knjižnicama poziv za procjenu štete uzrokovane nedavnim potresom. Također, nije bitno je li riječ o zgradama u kojima su knjižnice smještene, prostorima knjižnica ili knjižničnoj građi i opremi.
Dodajmo, velike štete pretrpjele su brojne kulturne ustanove. A one su Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatski školski muzej i Hrvatski povijesni muzej. Nastadala je i središnja palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ali i Muzejsko dokumentacijski centar. Oštećeni su i Staroslavenski institut, Hrvatski prirodoslovni muzej i Institut za arheologiju, Arheološki muzej. Štetu bilježe i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Gradska knjižnica u Starčevićevom domu te Dječja knjižnica. Također, oštećene su i Knjižnica Augusta Cesarca, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Knjižnica Vladimira Nazora i Knjižnica Medveščak.
Potres je teško oštetio brojne zagrebačke obrazovne ustanove
Oštećeni su i Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Medicinski fakultet, Gornjogradska gimnazija i Gimnazija Tituša Brezovačkog. Stradali su i Hotelijersko-turistička škola, Učenički dom Marije Jambrišak te Osnovna škola Petra Zrinskog. A o štetama javljaju i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna te Franjevački samostan svetoga Franje Asiškoga na Kaptolu. Dodajmo da štete imaju i Hrvatska knjižnica za slijepe, Osnovna škola Jabukovac, ali i mnoge druge ustanove.
Zbog oštećenja na građevinama u kojima su smještene knjižnice i zbog kojih su one proglašene neuporabljivima ili privremeno neuporabljivima, još uvijek nije moguće dobiti cjeloviti uvid u trenutačno stanje knjižnica, knjižnične građe i opreme. No na temelju dosadašnjih saznanja o stanju knjižnica i knjižničnoj građi o kojima su voditelji knjižnica izvijestili savjetnice za matičnu djelatnost u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, vidljivo je kako će se iz određenih prostora knjižnica knjižnična građa, a ponajprije ona stara i rijetka, morati preseliti radi njezine zaštite i očuvanja. Stoga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva knjižnice koje su pogođene potresom ili imaju potrebu za preseljenjem i zbrinjavanjem knjižnične građe da joj se obrate za pomoć. Više informacija možete doznajte na mrežnim stranicama NSK Zagreb na adresi nsk.hr.
