U nedjelju, 22. ožujka 2020. godine, u 6 sati i 24 minute dogodio se potres u Zagrebu magnitude 5.5 prema Richteru. Ovaj vrlo jak potres imao je epicentar kod Markuševca, a dogodio se na vrlo maloj dubini od samo 10 kilometara. U 7 sati i 1 minutu dogodio se i naknadni potres magnitude 5.0. Tih dvadesetak sekundi trešnje uzelo je jedan mladi život i napravilo veliku štetu u Gradu Zagrebu i okolici. Srušio se i vrh južnog tornja zagrebačke Katedrale. Prema nekim podacima, oko 20.000 ljudi iselilo iz njihovih stanova i kuća. U gradu Zagrebu trenutno je 5966 neuporabljivih i privremeno neuporabljivih građevina. To su sve građevine s crvenim ili žutim naljepnicama, tj. građevine koje po Zakonu o obnovi imaju pravo na obnovu. Međutim, u zadnjih godinu dana još nije počela obnova niti jednog objekta.
Zagreb, glavni grad, ali i središte političkog, ekonomskog i kulturnog života Hrvatske, tako pokazuje potpuno odsustvo brige o nekretninama. Trenutno čak 100.000 zagrebačkih obitelji živi u objektima koji nisu otporni na snagu potresa koja se može ponovo dogoditi u Zagrebu. Posebno je opasno to što su je u potresu oštećeno 175 zgrada, škola i vrtića. Od tog broja 65 je osnovnih i 33 srednje škole koje su izgrađene prije 1970. godine.
- PROČITAJTE VIŠE: HGSS Stanica Zagreb | Gorska služba spašavanja spašava na planinama i nepristupačnim mjestima
Iako su na 96 školskih zgrada oštećenja sanirana putem hitnih intervencija, tek za 13 školskih zgrada je pokrenut postupak cjelovite obnove temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu (NN 102/20). Kada će započeti proces snimanja stanja i obnove za preostale 83 zgrade osnovnih i srednjih škola još nije izvjesno. U međuvremenu gotovo 60.000 učenika svakodnevno pohađa školske ustanove u zgradama čija je seizmička te mehanička otpornost i stabilnost upitna.
Potres u Zagrebu je bio prije godinu dana, a još nije osigurana sigurnost građana i prolaznika
Godinu dana od potresa u Zagrebu je jako niska stopa prijava za obnovu. Trenutno je prema službeno dostupnim informacijama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predano oko 3% prijava od svih u Zagrebu žutim i crvenim naljepnicama označenih zgradama. Dodajmo da je Infocentar koji može pružiti građanima informacije o procesu obnove otvoren nakon 358 dana od ove elementarne nepogode.
Građanima pomoć nudi udruga SOS Zagreb, čije su radne skupine oformljene kako bi građanima pomogle u “šumi birokracije”. Tu su i kako “ukazali na probleme s kojima se građani susreću” te “vršili pritisak na nadležne institucije da je alarmantno stanje u glavnom gradu koji je neuporabljiv i opasan za život”.
Osnivači udruge SOS Zagreb obilježili su godišnjicu potresa u 6:24 na uglu Đorđićeve i Petrinjske
Ispred zgrade simbola zagrebačkog potresa zapalili su svijeće za sve “žrtve” Zakona o obnovi. Iz Udruge pozivaju sve građane istomišljenike da tijekom dana zapale svijeće “u znak nezadovoljstva, nesigurnosti, osjećaja napuštenosti i zanemarivanja od strane Grada i Države”. Svoje poruke zabrinutosti odaslali su svim hrvatskim i zagrebačkim predstavnicima vlasti, kao i predstavnicima Europske komisije i parlamenta.
Stav Udruge je da Zagreb treba obnavljati s vizijom, planski i interdisciplinarno. Sve kako bi Zagreb postao “siguran grad pun života, sveučilišno, povijesno i kulturno središte, turistička destinacija i administrativno – politički centar, kakav suvremena europska zemlja može, mora i treba imati”. Više o Udruzi SOS Zagreb doznajte na njihovoj mrežnoj stranici na adresi soszagreb.org.
