Drugu po redu dodjela nagrada za “strašne žene godine” održana je u srijedu, 3. ožujka 2021. godine. Događaj je uživo emitiran iz zagrebačkog bara Botaničar, gdje je predstavljeno pet ovogodišnjih dobitnica koje su dale značajan doprinos rodnoj ravnopravnosti i društvenoj pravednosti u Hrvatskoj u prošloj godini.
Dobitnice nagrade su pravnica Antonija Petričušić, novinarka Maja Sever, spisateljica Monika Herceg, odvjetnica Zrinka Bojanić i tim Zagrebačkog psihološkog društva.
U periodu od dva mjeseca krajem 2020. godine čitateljice i čitatelji portala Voxfeminae te prošlogodišnje dobitnice nagrade i nominirane strašne žene, nominirale su preko 60 pojedinki i kolektiva. Na osnovi nominacija, 12 članova i stručnih suradnica udruge K-zona, koja je izdavač portala VoxFeminae i pokretač društvenog poduzeća Fierce Women, odlučilo je o ovogodišnjih pet dobitnica.
Pet dobitnica nagrade za Strašne žene godine uručeno je pet portreta koje su za njih izradile ilustratorice društvene igre Fierce Women: Tea Jurišić, Helena Nemec, Ana Salopek, Sindy Čolić i Ana Kovačić.
Ceremoniju dodjele nagrade Strašne žene godine vodile su Tihana Bertek i Marino Čajdo s portala Voxfeminae.net
“Nagrade nisu ono što je najbitnije u cijeloj ovoj priči, ono što je najbitnije je da na ovaj ili onaj način svaka od nas zasebno ili u skupinama činimo promjene u svojim okruženjima. Što se više povezujemo, to bolje. A očuvanje i širenje prostora solidarnosti i pravednosti svima bi nam trebala biti zajednička misija i ne postoji nikakvo pravilo niti kriteriji ili nagrade koji mogu reći čiji rad i doprinos su bolji ili vredniji. 2020. nam je upravo to pokazala kad smo uvelike svi ovisili o potplaćenim radnicama u trgovini i zdravstvu i kada nam se i posao i škola instalirala u dnevni boravak te poremetila granice javnog, poslovnog ili privatnog”, rekla je Gabrijela Ivanov, jedna od osnivačica društvenog poduzeća Fierce Women te idejna začetnica društvene igre i nagrade.
Dodjela nagrada za Strašne žene godine (Fierce Women WoW Awards), dio je aktivnosti projekta Women on Women kojeg zajednički provode Mesto žensk u Sloveniji, Prostor rodne i medijske kulture K-zona u Hrvatskoj, Tiiit Inc. u Makedoniji te Outlandish Theatre Platform u Irskoj. Aktivnosti sufinanciraju Kreativna Europa i Zaklada Kultura nova. Dodjela nagrada nije samo nacionalna priča, već i međunarodna. 2020. nagrade su dodijeljene u Srbiji, Sloveniji, Makedoniji, Irskoj i Hrvatskoj, a ove će se godine dodijeliti u Sloveniji (Mesto žensk) te Srbiji (BeFem i Femix).
Strašne žene godine – o nagrađenima
Antonija Petričušić
Antonija Petričušić je u godini pandemije koronavirusa upozoravala na opterećenje školaraca nastavom na daljinu i kršenje prava djece na ravnopravno sudjelovanje u nastavi, organizirala je i motivirala roditelje koji su se uz rad od kuće pokušavali snaći u promijenjenom obliku obrazovanja i izazovima koji su uslijedili povratkom u školu. Sredinom 2020. godine sudjelovala je u pokretanju inicijative za pravo djece na besplatan školski obrok, a pronašla je vremena i za uvođenje izbornog kolegija o ženskim pravima na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Ujedno, jedna je od suosnivačica LGBTIQA+ udruge Za Pravo koja okuplja studente/ice i radnike/ice Pravnog fakulteta s ciljem stvaranjem sigurnog, podržavajućeg i otvorenog okruženja za LGBTIQ osobe.
Maja Sever
Maja Sever, novinarka HRT-a i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, poznata je po svom društvenom angažmanu, humanitarnom djelovanju te ustajanju protiv govora mržnje, seksizma i nepravde. Kao predsjednica SNH-a, Sever je istupala za zaštitu radničkih prava novinara, čiji su se uvjeti rada srozali od početka pandemije, pozivala je novinarke da prijave seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, te kao sindikalna povjerenica zastupala interese svojih kolega/ica.
Sever je i jedna od osnivačica humanitarne inicijative Ljudi za ljude, koju je pokrenula s prošlogodišnjom dobitnicom nagrade Brankom Bakšić Mitić i Matejom Medlobi, nakon što je u HTV emisiji Nedjeljom u 2 emitiran njen prilog o teškom položaju stanovnika područja oko Gline.
Monika Herceg
Monika Herceg kao spisateljica aktivno promiče ideje jednakosti, pravde i feminizma. Samo u 2020. Herceg je dobila nagradu HNK-a za najbolji novi dramski tekst Gdje se kupuju nježnosti koji tematizira nasilje nad ženama te transgeneracijski prijenos traume i odnose žena u patrijarhalnoj sredini. Za kratku dramu Mrtve ne treba micati osvojila je regionalnu nagradu Priče s balkona, priče s Balkana.
S Barbarom Matejčić i Dadom Ćosićem vodi akcije vezane uz suzbijanje nasilja nad migrantima. Sudjelovala je uz poeziju na komemoraciji za Aleksandru Zec. 2020. je objavila treću zbirku pjesama, Vrijeme prije jezika, za koju je dobila nagradu Zvonko Milković. Pokrenula je i ciklus tribina Pjesnikinja petkom, gdje u fokus stavlja stvaralaštvo pjesnikinja.
Zrinka Bojanić
Zrinka Bojanić posljednjih je godina angažirana na području pružanja pravne zaštite ženama i LGBTIQ osobama. Krajem 2020., uz udrugu Dugine obitelji, ostvarila je jednu od najvećih pobjeda za lokalnu LGBTIQ zajednicu i obitelji – uz njenu pravnu pomoć Ustavni je sud diskriminaciju istospolnih parova prilikom udomiteljstva proglasio neustavnom te tako još malo ali značajno otvorio put prema ravnopravnom LGBTIQ roditeljstvu.
Uz to, zastupala je i druge udruge i pojedince/ke čija su prava i dostojanstvo bila omalovažavana kroz sve intenzivnije jačanje desničarskih i populističkih inicijativa koje ciljaju na smanjene ljudskih prava manjina i reproduktivnih prava žena.
Zagrebačko psihološko društvo
Tim Zagrebačkog psihološkog društva nagrađen je za sustavno i trezveno reagiranje na društvena događanja, posebno u kontekstu posljedica potresa i pandemije, kroz produkciju svima dostupnog relevantnog sadržaja u kojima su pružali stručne savjete te promicanje znanosti i ljudskih prava. Tijekom godine neumorno su producirale sadržaj koji je bio relevantan s obzirom na nastalu situaciju, i nesebično ga dijelile na svojim stranicama i društvenim mrežama.
Pomogle su tako da građanke i građani lakše podnesu pandemiju koronavirusa, potrese, neizvjesnost, bespomoćnost, ali i loše upravljanje kriznim situacijama i senzacionalističko medijsko izvještavanje.
