U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u srijedu navečer, 4. ožujka 2020. godine pred brojnom je publikom predstavljena knjiga “Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća” povjesničara dr. Ive Goldsteina koju je objavila nakladnička kuća Profil. Osim autora, o knjizi su govorili povjesničar Goran Hutinec i Budimir Lončar, posljednji ministar vanjskih poslova Jugoslavije koji je bio i savjetnik dvojici predsjednika, Stipi Mesiću i Ivi Josipoviću. Govoreći o tome što se u knjizi nalazi Goldstein je istaknuo: “Nekoliko činjenica za koje mislimo da su ključne za ocjenjivanje nekih događaja ili procesa, ali koje nisu i jedine.”
Otkrio je kako su ga na pisanje ove knjige potaknule žučne rasprave što se u Hrvatskoj vode o raznim povijesnim događajima i ličnostima, koje su obilježile 20. stoljeće, a o kojima se zaključci donose na osnovu posve krivih percepcija, najčešće po mjeri osobnih ili kolektivnih interesa. Knjiga nudi argumentirano obrazloženje što je o tim događajima i ličnostima povijesna istina, a što su lažni mitovi.
Za primjer je naveo Antu Starčevića kojega se stalno dovodi u vezu s Antom Pavelićem, iako njih dvojica nemaju ništa zajedničko.
“Jedna dodirna točka među njima je zalaganje za samostalnu hrvatsku državu”, rekao je Goldstein.
Na 260 stranica Goldstein u knjizi analizira 15 tema koje su obilježile 20. stoljeće odgovarajući na pitanja tipa jesu li se, kad je 1918. Hrvatska ušla u Jugoslaviju, Hrvati ponijeli kao “guske u magli”, je li Jugoslavija za Hrvatsku bila tamnica naroda ili idealan državni okvir, kada je počeo partizanski ustanak u Hrvatskoj – 22. lipnja ili 27. srpnja 1941., jesu li Bleiburg i križni put bili zaslužena kazna ili zločinački pokolj, je li Jasenovac bio samo radni logor ili je bio i logor smrti, je li Tito radio za Hrvate ili protiv njih, je li Herceg-Bosna zaštitila ili upropastila Hrvate u Bosni i Hercegovini, je li Franjo Tuđman otac domovine ili samo otac ovakve Hrvatske?
Njegova je knjiga, kako je napomenuo, tek jedan od mogućih pogleda na prošlu stvarnost kojim želi potaknuti na razmišljanje, da se čita, i postavlja pitanja, da se pokuša gledati stvari u kontekstu.
“To su sve toposi hrvatske povijesti 20 stoljeća o kojima treba raspravljati u slobodnoj otvorenoj diskusiji bez unaprijed zadatih pozicija i zaključaka. To je ono što historiografiju i prošlu stvarnost čini životnom i na neki način obogaćuje nacionalnu kulturu”, istaknuo je Ivo Goldstein.
Od svih društveno – političkih tema i osoba koje se obrađuju u knjizi – Tito, Stepinac, Pavelić, Bleiburg, NDH, Jasenovac, Tuđman – Goldstein je posebno izdvojio Stjepana Radića “kojega se često predstavlja kao čovjeka koji se bavio Jugoslavijom, a zaboravlja se da je on bio vrlo slojevita i zanimljiva ličnost”.
“Stjepan Radić je bio modernizator. Jedna od ključnih zasluga jest ta da je uveo hrvatsko seljaštvo u politički svijet”, rekao je Goldstein.
Povjesničar Goran Hutinec rekao je kako se nada da će oni koji pročitaju knjigu drugim očima gledati na kontroverze hrvatske povijesti.
“Za razliku od onih koji u javnosti pojednostavljuju povijesne ličnosti i događaje predstavljajući ih kao izbor između crnog i bijelog, Goldstein ukazuje na kompleksnost trenutka”, istaknuo je Hutinec.
Budimir Lončar naglasio je da knjiga dr. Ive Goldsteina dolazi u pravom trenutku jer “75 godina nakon završetka drugog svjetskog rata i 75 godina nakon što se čovječanstvo suočilo sa strašnom istinom o Holokaustu, svjedočimo razmahivanju povijesnog revizionizma”.
“Svjedočimo nastojanjima da se krivotvori karakter Drugog svjetskog rata i antifašističke borbe, da se relativiziraju uzroci, a posebno rezultati tog rata”, upozorio je Lončar.
O Ivi Goldsteinu
Ivo Goldstein (1958.) različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća bavi se od sredine devedesetih. Napisao je dvadesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova. Bio je hrvatski veleposlanik u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013. – 2017.) te predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta.
Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 2005. godine za ukupni znanstvenoistraživački doprinos te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918 – 1941.
Odlikovan je 2007. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos.
PROČITAJTE VIŠE:
