Beatifikacija i čistilište, lažne oporuke i čarobni napici, lažne smrti, lažna začeća po Duhu Svetom te ukazanja anđela Gabrijela, djela su domišljatog fratra koji je zajedno sa svojim seljanima osvojio srca publike zagrebačkog Kazališta Komedija na svečanoj premijeri provokativne i urnebesne parodije “Legenda o svetom Muhli”.
Naime, legenda kaže da postoji jedno malo selo u Imotskoj krajini koje nosi ime posebnog sveca – fratra po imenu Muhlo koji je spasio svoje seljane i zauvijek im promijenio živote. Mate Matišić je napisao ovaj tekst 1983. godine, a najava predstave Legenda o svetom Muhli pobudila je veliki interes javnosti. Baš kao i uvijek kad je riječ o njegovim kazališnim uprizorenjima. I zato se danima uoči premijere tražila ulaznica više…
Zanimljive situacije i jezične strukture, u režiji Zorana Mužića, na sceni je oživio vrsni glumački ansambl zagrebačkog kazališta. A u sastavu su bili Filip Juričić, Davor Svedružić, Vinko Kraljević, Ivica Zadro, Ana Magud, Goran Malus, Igor Mešin, Damir Lončar, Jasna Palić Picukarić, Ivan Magud, Vanda Winter, Dubravka Ostojić, Saša Buneta i Tomislav Martić. A svi oni su zasluženo ispraćeni višeminutnim pljeskom iz prepune obnovljene kazališne dvorane.
Predstava “Legenda o svetom Muhli” izravno je nadahnuta čuvenom Boccacciovom zbirkom novela
Nju, kao i autorov zavičajni prostor Imotske krajine u kojem se radnja odvija, napućuju ljudi s mnoštvom mana i ponekom vrlinom. Ona se vrsno poigrava s nabožnim žanrom srednjovjekovne legende koju zaogrće u parodijsko ruho, združujući je s farsom i groteskom. Isprepliće ozbiljno sa smiješnim, sveto s tjelesnim, nadnaravno s prizemnim i lascivnim.
Lukavi i snalažljivi fra Muhlo, svoje prostodušno stado zavarava i manipulira lažima, vješto balansirajući između ovog i “onog” svijeta. Između lažnih časnih sestara i lažnih mrtvaca, željeznih gaća i izgubljenih ključeva. Između grobokradica te čitavog niza spletki… Sve u svrhu osobnog zadovoljenja i novih erotskih igri.
Posebnu kazališnu noć svojim su dolaskom uveličale i brojne osobe iz društvenog života Hrvatske
Došli su Gabi Novak, Zdenka Kovačiček, Indira i Miro Levak, Sandra Bagarić, Alma i Amar Bukvić, Jelena Pajić, Dalibor Petka i Nina Kaić Madić. Viđeni su i Marija Borić, Dijana Čuljak, Fabijan Pavao Medvešek, Đani Stipaničev, Adi Prohić, Tamara Soletić, i Jadranka i Matea Elezović. Spomenut ćemo i Anamariju Percajić, Franku Klarić, Joška Ševu, Tomislava Štrigu, Kristinu Burju, Ronalda Brausa, Zorana Vakulu te brojnih drugih.
Komedija Legenda o svetom Muhli u veljači 2019. godine je na rasporedu u kazalištu Komedija na dane 11.,12.,13.,22. i 23. Ulaznice se mogu osigurati na blagajni Oktogon od ponedjeljka do petka od 8 do 17 sati, a subotom od 8 do 13 sati. Također, možete ih kupiti i na blagajni Kaptol od ponedjeljka do subote od 10 do 14 sati i sat i pol prije početka predstave.
O kazalištu Komedija
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija osnovano je 1. studenoga 1950. godine kao pravni sljednik Zagrebačkog dramskog kazališta i Vedrog Kerempuhovog kazališta. Osnovna mu je djelatnost izvođenje glazbenih predstava (operete i komične opere od 1950.; mjuzikl od 1960.; rock i pop opere od 1975.) te dramskih predstava (komedija klasične i suvremene svjetske i domaće komediografije). Obavlja i izdavačku djelatnost. Umjetnički ansambl Kazališta uz dramske glumce i glumce-pjevače čine i pjevači, zbor, balet i orkestar.
Među poznate Komedijine hitove ubrajaju se i mjuzikli Jalta, Jalta, Guslač na krovu, Tko pjeva zlo ne misli, Chicago, Mali dućan strave, Kosa, Briljantin, Cabaret, Skidajte se do kraja, Monty Python’s Spamalot, Mamma Mia!. Tu su i operete Zemlja smiješka, Kneginja čardaša i Šišmiš. Komedije su Gostioničarka, Nemoćnik u pameti, Cigle svete Elizabete, Dobri vojak Švejk i Čisto ludilo. Spomenimo i rock-opere Gubec beg, Grička vještica i Jesus Christ Superstar. Kazalište, njegovi projekti i djelatnici dobitnici su mnogih prestižnih nagrada i priznanja. Više o kazalištu Komedija doznajte na Wikipediji.
