knjižnica vladimira nazora / vodovodna ulica, črnomerec, zagreb / kolovoz 2020.

ISTRAŽIVANJE: Uglavnom čitamo navečer, a stručnu literaturu nalazimo na društvenim mrežama

Ako je vjerovati jednom od najslavnijih komičara prve polovice dvadesetog stoljeća Grouchu Marxu, uz psa, “knjiga je najbolji čovjekov prijatelj”. Uz kvalitetno štivo istovremeno odmaramo i “punimo baterije”, kratimo vrijeme na godišnjem odmoru te barem nakratko bježimo od užurbane svakodnevice i problema kojima smo okruženi. Također, uz stručnu literaturu razvijamo profesionalne vještine i kompetencije što u konačnici nerijetko rezultira boljim poslovnim rezultatima, većim zadovoljstvom onime što radimo, a gdjekad i rastom plaće ili napredovanjem unutar tvrtke.

Međutim, koliko doista čitamo? Imamo li omiljeno doba u danu za opuštanje uz knjigu? I pratimo li, i na koji način, profesionalnu literaturu vezanu uz naš posao? Sve to istražio je portal MojPosao u suradnji s EduCentrom na gotovo 2.000 ispitanika.

Svaki četvrti građanin pročita jednu knjigu mjesečno

Prema rezultatima istraživanja, svaki četvrti ispitanik (27%) pročitao je više od 10 knjiga u proteklih godinu dana. Ovdje treba spomenuti da su veći interes za sudjelovanjem u istraživanju imali ispitanici koje ova tematika zanima pa su realne brojke vjerojatno niže.

Podjednak broj ljudi (24%) je u navedenom razdoblju pročitao knjigu do dvije, svaka peta osoba (20%) je prelistala 4 do 5 naslova, dok je 13% građana pod ruku uzelo između 6 i 10 knjiga. Otprilike 16% osoba unazad godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu.

Mladi sve manje čitaju

Svaki četvrti muškarac (24%) tvrdi kako uopće ne čita knjige, dok isto priznaje svega 10% žena, a zabrinjavajuća je činjenica da se mlađi ispitanici puno rjeđe ‘druže’ s knjigom od starijih sudionika istraživanja.

Naime, svaka četvrta osoba u dobi do 25 godina u posljednjih godinu dana nije pročitala niti jednu knjigu, dok se isto može reći za svega 8% ispitanika starijih od 41 godine.

Razlike primjećujemo i na temelju stručne spreme pa tako ispitanici s visokom stručnom spremom imaju izraženiju naviku čitanja nego oni sa srednjom i nižom.

Najradije čitamo navečer

Na pitanje kada najčešće čitaju, dvije trećine ispitanika ističe kako se uz knjigu opuštaju navečer. Popodne čita 25% ljudi, dok je jutarnjih čitača relativno malo, svega 10%. Također, trećina redovitih čitalaca ističe kako tijekom ljetnih mjeseci više vremena provodi uz knjigu nego što je to slučaj u ostatku godine.

Unatoč digitalnom razvoju, knjige se i dalje u najvećoj mjeri kupuju u papirnatom izdanju (62%) ili pak posuđuju u knjižnici (59%). To i ne čudi, obzirom da mlađa populacija u manjoj mjeri čita od starije, a upravo su oni digitalno pismeniji. Knjige u digitalnom formatu kupuje 14% ispitanika, a 38% čita besplatne knjige na internetu.

Stručnu literaturu pronalazimo i na društvenim mrežama

Za razliku od beletristike i publicistike, stručnu literaturu ispitanici čitaju nešto češće. Svaki četvrti ispitanik (23%) svakodnevno konzumira sadržaj vezan uz posao kojim se bave, dok 28% ispitanika takvu vrstu sadržaja prati na tjednoj bazi.

S druge strane, 14% zaposlenih uopće ne čita literaturu koja ima doticaja s njihovim poslom. Zanimljivo je da profesionalnu literaturu najčešće pronalazimo na društvenim mrežama (56%), iza kojih slijedi YouTube (50%) i široki i specijalizirani news portali (45%). Edukativne portale prati 35% ispitanika, blogove 31%, dok 29% ispitanika edukacije pronalazi na specijaliziranim portalima kao što je primjerice Stack overflow.

Međutim, za vrijeme godišnjih odmora profesionalnu literaturu ostavljamo po strani. Naime, trećina ljudi (34%) tijekom odmora u potpunosti izbjegava stručnu literaturu, 39% ljudi takve sadržaje čita samo ako je riječ o nečemu doista zanimljivom, dok svega 6% ljudi tijekom stručnu literaturu tada prati i više nego u ostatku godine.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na gotovo 2.000 ispitanika, od kojih su 69% žene, a 31% muškarci. Najviše ispitanika, njih 30% ima između 30 i 40 godina, 29% ih je starije od 41 godinu, a 24% mlađe od 25 godina. Najviše ispitanika, 47% ima srednju stručnu spremu, a 33% visoku stručnu spremu.


PROČITAJTE VIŠE:

Tagged