Dvorac Kerestinec, renesansno-barokni kaštel u mjestu Kerestinec, nalazi se na području grada Svete Nedelje. Točnije, smješten je jugoistočno od Samobora, u nizini, usred prostranog perivoja. Sagradila ga je obitelj Erdödy, a danas je dvorac spomenik kulture prve kategorije. U ovom trenutku na dvorcu su vidljiva oštećenja nastala uslijed potresa. A ta oštećenja se odnose na ležaj stropne konstrukcije tj. drvenog grednika i vidljive su vertikalne i horizontalne pukotine na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima. Dodajmo da su oštećeni i dilatacijski elementi konstrukcije te dijelovi dimnjaka i vijenca.
Grad Sveta Nedjelja, svjestan oštećenja koje je dvorac Kerestinec i cijenom radova na obnovi, prijavio se na Poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije s projektom Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite dvorca Kerestinec – Sveta Nedelja. Grad je tako dobio sredstva preko Ministarstva kulture i medija u visini od 3.411.419,63 eura. Dodajmo da je projekt obnove ovog dvorca sufinanciran u cjelokupnom iznosu.
- PROČITAJTE VIŠE: Zagrepčanka | Jedna od najpoznatijih poslovnih zgrada i jedinstveni simbol grada Zagreba
Projektna dokumentacija za konstruktivnu obnovu je izrađena, a provedena je i javna nabava za izvođača radova. Tako je u ponedjeljak, 6. veljače 2023. godine, potpisan Ugovor za izvođenje radova konstruktivne obnove dvorca Kerestinec, a grad Sveta Nedjelja je tako obnovu povjerio tvrtci Spektar gradnja d.o.o. Dodajmo da je grad Sveta Nedjelja do sada uspješno surađivao sa tvrtkom Spektra gradnja i to na nekoliko projekata. Spomenimo obnovu Turističko-informativnog centra te energetsku obnovu zgrada javne namjene. Vrijednost Ugovora za izvođenje radova na konstruktivnoj obnovi dvorca iznosi 3.160.796,96 eura (bez PDV-a). Rok završetka istih je lipanj 2023. godine.
Za cjelokupnu obnovu dvorca Kerestinec bit će potrebno između 12 i 16 milijuna eura
“Zahvaljujem se gradskim službama na agilnosti te Ministarstvu kulture i medija na prepoznavanju ove prilike da sačuvamo kulturnu baštinu u našem gradu. Ovo nam je do sada najveći pojedinačni dodijeljeni iznos EU sredstava za jednu investiciju. A iskoristit ćemo ga za konstrukcijsku obnovu koju dvorac Kerestinec doista treba. Dodat ću da bi radovi trebali biti gotovi do početka ljeta 2023. godine. A buduća namjena dvorca bit će za kulturno-obrazovne aktivnosti”, rekao je Dario Zurovec, gradonačelnik Grada Svete Nedelje.
“Svakako nam je plan, osim samog dvorca, urediti i njegovo dvorište kako bi dobili cjelinu. Prostoru bi dali kulturnu namjenu kako bi ga oživjeli i kako bi dvorac postao aktivno mjesto s brojnim sadržajima. No, za to sve će nam trebati između 12 i 16 milijuna eura”, dodao je Zurovec. On je najavio i kako planiraju prijavu i za energetsku obnovu dvorca EU sredstvima, ukoliko se u budućnosti raspiše natječaj.
“Veselimo se novoj suradnji na konstrukcijskog obnovi ovog reprezentativnog objekta. Proučili smo projekt koji će biti zahtjevan. No, u suradnji sa statičarima i konzervatorima želimo mu vratiti njegovu ljepotu”, rekla je direktorica tvrtke Biljana Čondić. Napomenula je kako je objekt star i propao pa će suradnja s konzervatorima biti najzahtjevnija na kulama. “Zidovi će se sanirati karbonskim vlaknima s armirano-betonskim pojačanjima. Iako je posla mnogo i ukoliko ne naiđemo na veće probleme, smatramo kako će svi radovi biti izvršeni u predviđenom ugovorenom roku”, dodala je Biljana Čondić.
Dvorac Kerestinec današnji oblik je dobio tijekom 16. stoljeća
Gradnja dvorca počela je oko 1575. godine i to na temelju ranije građevine, točnije kurije iz prve polovice 16. stoljeća. Dvorac Kerestinec kategorizira se kao renesansni nizinski kaštel, dominantno obrambenog karaktera. Na temelju katastarske karte iz 1862. godine te fotografija nastalih nakon potresa 1880. godine, vidljivo je kako je kaštel imao oblik zatvorenog četverokuta s četiri ugaone kule. U 18. stoljeću, nestankom turske opasnosti, dolazi do barokizacije i osuvremenjivanja dvorca.
U 19. stoljeću dvorac najprije prelazi u vlasništvo obitelji Pallavicini, a potkraj stoljeća u vlasništvo Franje Aurela pl. Türka. Obitelj Erdödy morala je, zbog financijskih razloga, imanje i dvorac prodati sudskim putem 1852. godine. Nakon potresa 1880. godine, obitelj Pallavicini prodaje dvorac karlovačkoj obitelji Türk, koja poduzima velike zahvate obnove dvorca. Obnavlja se sjeverno pročelje, uklanjaju dvije južne kule te dokida drugi kat sjevernog i zapadnog krila dvorca. Za vrijeme Prvog svjetskog rada dvorac je u vlasništvu obitelj Hafner, potom obitelji Vošnjak, a 1922. dvorac je kupio posljednji hrvatski ban iz austrougarskog razdoblja Antun pl. Mihalović.
