Art brut ili “sirova umjetnost”, kako se na prevodi na hrvatski, pojam je koji je prvi upotrijebio francuski slikar i kipar Jean Dubuffet 1945. godine i to kako bi opisao umjetnička djela stvarana izvan granica tradicionalne umjetnosti, često od strane osoba koje nisu profesionalni umjetnici. Dubuffet je bio fasciniran radovima ljudi koji su stvarali iz vlastitih unutarnjih impulsa, bez utjecaja akademske ili kulturne norme i to često u izolaciji od društva. A to uključuje djela mentalno bolesnih osoba, zatvorenika, autsajdera i drugih marginaliziranih skupina.
Jean Dubuffet je vjerovao da prava umjetnost dolazi iz izravnog izraza osjećaja i misli, nepatvorenih kulturnim ili društvenim očekivanjima. Takva umjetnost, prema njegovu mišljenju, nije opterećena konvencijama ili tehnikama koje nameće akademska tradicija. A ona proizlazi iz duboko osobne i autentične potrebe za izražavanjem. I baš zato ju je nazvao “sirovom”, jer je smatrao da je ta umjetnost u svom osnovnom, čistom obliku.
- PROČITAJTE VIŠE: Klavir | jedan od najomiljenijih glazbenih instrumenata poznat po svojoj svestranosti, bogatom zvuku i širokom rasponu tonova
Djela koja spadaju pod pojam Art brut često su karakterizirana spontanom i neobuzdanom kreativnošću. A umjetnici stvaraju bez formalnog obrazovanja i bez želje za komercijalnim uspjehom ili priznanjem. I zato su njihovi radovi često vrlo osobni, ponekad čak i opsesivni. Materijali koji se koriste u stvaranju ovih djela također su često nekonvencionalni. To mogu biti predmeti svakodnevne upotrebe, otpadni materijali ili čak biološki materijali.
Estetski Art brut radovi mogu biti vrlo različiti
No, često povezuje osjećaj sirove energije i emocionalne intenzivnosti. U mnogim slučajevima, ovi radovi odražavaju unutarnje svjetove njihovih stvaratelja. Bilo da su to fantazije, opsesije ili odgovor na traumu. Često su prikazani uzorci, apstraktne forme ili neobične perspektive, a mnogi radovi pokazuju izuzetnu detaljnost i složenost.
Jedan od najpoznatijih primjera umjetnika povezanih s Art brut pokretom je Adolf Wölfli, švicarski umjetnik koji je proveo veći dio života u mentalnoj ustanovi. A tijekom svog boravka u tim ustanovama Wölfli je stvorio ogromno i kompleksno tijelo rada koje uključuje crteže, kolaže i tekstove, često s religijskim ili mitološkim temama. Njegovi radovi, poput mnogih drugih iz ovog pokreta, odražavaju duboko osobnu viziju i često su prepuni složenih simbola i uzoraka.
Dubuffet je prikupio veliki broj ovakvih radova i 1948. godine osnovao zbirku Art Brut
Ova zbirka je danas smještena u švicarskom gradu Lozana, a sadrži tisuće radova i služi kao glavno središte za istraživanje i proučavanje ove vrste umjetnosti. A iako je Art brut izvorno bio koncept koji je označavao djela stvorena izvan kulturnih institucija, s vremenom je utjecao na šire umjetničke pokrete. Primjerice, autsajderska umjetnost, koja uključuje djela marginaliziranih umjetnika, često se preklapa s Art brutom. Također, neki suvremeni umjetnici inspirirani su sirovim, autentičnim izražajem koji karakterizira Art brut.
Dodajmo da je “sirova umjetnost” pomogla proširiti shvaćanje što sve može biti umjetnost, osporavajući ideje o tome tko može biti umjetnik i kako umjetnost treba izgledati. Dubuffetova ideja da prava umjetnost dolazi iz instinktivnog i nesvjesnog kreativnog impulsa, a ne iz formalne obuke ili kulture, otvorila je vrata novim perspektivama u umjetnosti i umjetničkoj kritici.
Ukratko, Art brut predstavlja važan korak u razumijevanju umjetnosti kao univerzalnog ljudskog izraza, oslobođenog društvenih i kulturnih ograničenja. To je umjetnost koja dolazi iz dubine ljudske duše, često stvarana u izolaciji, ali s univerzalnim porukama i značenjem. Kroz Art brut vidimo koliko su granice između “visoke” i “niske” umjetnosti fluidne. Ali i kako se prava kreativnost može pojaviti u najneočekivanijim oblicima i mjestima. Više o ovom umjetničkom pokretu koji se na engleskom naziva “outsider art” možete doznati na Wikipediji.
