Zagrebačka Katedrala najveća je i najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrijednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Izgrađena je u neogotičkom stilu, a puno ime joj je “Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava”.
Katedrala smještena na zagrebačkom Kaptolu je “majka je svih crkava u zagrebačkoj nadbiskupiji”. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sveti Stjepan kralj. Zagrebačka Prvostolnica jedan je od napoznatijih Simbola grada Zagreba. Njezini tornjevi se vide iz bilo kojeg dijela Grada, a nazivaju je i Katedralom hrvatskih velikana.
- PROČITAJTE VIŠE: Groblje Mirogoj | Središnje zagrebačko groblje smješteno na južnim obroncima Medvednice
Naime, u Katedrali su pokopani posmrtni ostaci velikih Hrvata. U njoj su sahranjeni hrvatski ban Petar Zrinski, knez Fran Krsto Frankopan, koji su obojica pogubljeni u Wiener Neustadtu 30. travnja 1671. godine. Tu su i tri posljednja zagrebačka nadbiskupa – blaženi Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić. Više informacija o Zagrebačkoj Nadbiskupiji doznajte na službenim mrežnim stranicama na adresi zg-nadbiskupija.hr.
Zagrebačka Katedrala dugačka je 77, a široka 46 metara
Površina unutrašnjosti Katedrale iznosi 1.617 m2, a može primiti više od 5000 vjernika. Do zagrebačkog potresa koji se dogodio u ožujku 2020. godine imala je dva tornja – crkvena zvonika. Sjeverni toranj bio je visok 104, dok je južni bio visok 105 metara. Do rušenja vrhova tornjeva to su bili jedni od najviših objekata u Gradu Zagrebu, a sada su tornjevi visoki “samo” 92 metra.
Južni toranj je pao sam, dok je vrh sjevernog tornja Zagrebačke katedrale visok 13 i pol metara i težak 30 tona skinut 17. travnja 2020. Dodajmo da je toranj je odvojen kontroliranom eksplozijom između 72. i 73. reda i skinut dizalicom nosivosti 500 tona. Katedrala je dodatno oštećena u potresu koji se dogodio 29. prosinca 2020. s epicentrom kod Petrinje.
Katedrala u Zagrebu uz vjersko i povijesno ima i veliko kulturno i arhitektonsko značenje
Zagrebačka Katedrala ima osam zvona – pet ih visi u sjevernom, a tri u južnom zvoniku. Dodajmo da je najveće zvono “zvono Presvetog Trojstva” iz 1843. godine, a teško je čak 6,5 tona. U svakom zvoniku smješten je po jedan sat promjera 320 centimetara, a svaki teži oko 600 kilograma. Zanimljivo je da su sadašnji satovi zamijenjeni jer su originalni uništeni korozijom. A za izradu novih satova utrošeno je čak 8 tona bronce i mjedi.
Katedrala je građena od litotamnijskog vapnenca, poroznog kamena popularno zvanog bizek, jer se kamen vadio u kamenolomu u zagrebačkom naselju Bizek. Tijekom obnove, umjesto bizeka, koristi se kamen travertin koji se doprema iz okolice Rima. Naime, on je znatno je čvršći i izgledom vrlo sličan originalu.
Zagrebačka Katedrala po godinama
1094. – 1880.:
- 1094. godine Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav I. (1040. – 1095. / mađarski kralj iz dinastije Arpadovića, vladao je od 1077. do 1095. godine) te je na mjestu današnje zagrebačke Katedrale sagrađena crkva koje je postojala do sredine 13. stoljeća i dolaska Tatara.
- 1242. godine u svom prodoru Tatari gotovo u potpunosti ruše Katedralu, nakon čega 1254. godine gradnja crkve počinje iznova.
- 1254. – 1284. – biskup Timotej gradi novu katedralu u gotičkom stilu pa je tako tom prilikom izgrađen istočni dio Prvostolnice.
- 1624. godine, nedugo nakon što je dobila veliki zvonik, Katedralu su zadesila dva požara koji su joj nanijeli golema oštećenja. Prema izvješću tadašnjega kanonika Jurja Ratkaja, urušio se svod Katedrale “…koji je zgnječio i u komade razbio kor, biskupsko prijestolje, pet oltara pod korom…”.
- 1720. godine u Katedrali je postojao 31 oltar.
- Od 19. stoljeća Katedrala je simbol Zagreba i cijele Hrvatske, najveći spomenik vjere i kulture te duhovno središte hrvatskog naroda.
1880. – do danas:
- 1880. godine kada je Zagreb zadesio veliki potres ponovo su srušeni svodovi Katedrale, a pritom su zdrobljeni oltari, probijen je pod i oštećen (tada jedini) zvonik.
- 1902. godine počela je obnova u neogotičkom stilu po nacrtima bečkog graditelja Schmidta, a gradnju je vodio Hermann Bolle. Tako Katedrala dobiva današnji izgled sa dva visoka zvonika, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu, novim oltarima te grobnicom za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara.
- 1987. godine tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić osnovao je Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, a od tada su poduzimani opsežni obnoviteljski radovi koji traju i danas. Katedrala se ponajprije obnavlja sredstvima vjernika, no zadnjih su se godina u financiranje obnove uključile i različite državne i gradske ustanove.
- 2001. godine Katedrala je dobila tri velika pozlaćena lustera koji su kao donacija stigli iz casina Gold Coast iz Las Vegasa, a darovao ih je hrvatski iseljenik Stefan Stankić. Lusteri su stigli u studenom, a postavljeni su u prosincu 2001. godine, a po riječima msgr. Josipa Klarića, predsjednika Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, “pri njihovu postavljanju nisu napravljena nikakva oštećenja na Katedrali, jer su korišteni postojeći otvori i nije bilo potrebno zabijanje nijednog čavla ili bušenje bilo koje rupe”.
- 2020. godine (22. ožujka) Zagreb je pogodio potres snage 5.5 stupnjeva prema Richteru koji je srušio vrh južnog tornja zagrebačke katedrale. Toranj je pao na objekt i teško oštetio krov Nadbiskupskog dvora, a zbog velikog oštećenja na sjevernom tornju i on je naknadno uklonjen.
FOTOGALERIJA “Zagreb u slici”: Katedrala Zagreb
PROČITAJTE VIŠE
- Simboli grada Zagreba | Povijest grada, atrakcije, informacije i zanimljivosti
- Tekstovi u kojima se spominje Zagrebačka Katedrala
- HNK Zagreb | Hrvatsko narodno kazalište Zagreb – najstarija hrvatska kazališna institucija
- Kurija Omilje | Nekadašnje malo plemićko dobro blizu Svetog Ivana Zeline
- Groblje Mirogoj | Središnje zagrebačko groblje smješteno na južnim obroncima Medvednice
INFO
- Zagrebačka Katedrala | Neogotička sakralna građevina i majka svih crkava u zagrebačkoj nadbiskupiji
- Zagreb Cathedral | A neo-Gothic sacred building and the mother of all churches in the Zagreb Archdiocese.
- Zagreber Kathedrale | Ein neugotischer Sakralbau und die Mutter aller Kirchen in der Zagreber Erzdiözese.
- Catedral de Zagreb | Un edificio sagrado neogótico y la madre de todas las iglesias de la archidiócesis de Zagreb.
- Cattedrale di Zagabria | Edificio sacro neogotico e madre di tutte le chiese dell’arcidiocesi di Zagabria.
- Zágrábi katedrális |Neogótikus szent épület és a zágrábi érsekség összes templomának anyja.
