Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu središnja je i najstarija kazališna institucija u Hrvatskoj, a u njoj djeluju tri ansambla: operni, dramski i baletni. Godišnje se izvede najmanje dvanaest premijera, što uz dvadesetak repriznih naslova rezultira s više od dvjesto dvadeset scenskih izvedbi po sezoni.
Kao središnja nacionalna kazališna kuća, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu njeguje doista raznovrstan kulturni program. Na njegovim daskama možete pogledati uprizorenja djela domaćih autora različitih stilova i razdoblja, a izvode se i djela klasičnoga i suvremenog svjetskog repertoara. A sama zgrada HNK-a otvorena je 1895. godine u Zagrebu na tadašnjem Sveučilišnom, a danas Trgu Republike Hrvatske, a projektirana je za 750 gledatelja.
Neobarokna zgrada HNK-a je remek-djelo austrijskog i njemačkog arhitekta Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera. Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895. godine, kada je točno u 14 sati austro-ugarski car Franjo Josip I. sa balkona kazališta, pred brojnim Zagrepčanima i gostima iz svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem. Zanimljivo je čekić za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović.
Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu je do danas imala dvije obnove
Prva predstava u novoj zgradi je održana istoga dana u 19 sati, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika. Predstava koja je izvedena zvala se Slava umjetnosti. To je bio alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca u kojem su nastupali prvaci Drame, Opere i Baleta. Uz dramu izvedena je i osma slika opere Nikola Šubić Zrinski, koju je također napisao Ivan pl. Zajc.
Prva obnova ove raskošne zgrade trajala je od 18. svibnja do 14. listopada 1937. godine, kada su rekonstruirani tehnički uređaji. Druga obnova je bila sveobuhvatnija. Kazalište je tada temeljito rekonstruirano, a radovi su trajali od 1. veljače 1967. do 27. studenog 1969. godine. Dodajmo da je tim radovim obnovljeno i zapadno krilo zgrade Kola, koje je za potrebe kazališta podignuto tijekom njegove gradnje. Zbog povećanog gradskog prometa i počekom ozbiljnijeg korištenja Zelenog vala (današnja Hebrangova ulica) te dvije zgrade povezane su podzemnim hodnikom.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu – najstarija i središnja nacionalna kazališna institucija
Povijest Hrvatskoga narodnog kazališta počinje tridesetih godina 19. stoljeća u okviru političkih i kulturalnih ideja hrvatskoga narodnog preporoda. No, umjetničkom i profesionalnom konstituiranju matičnoga kazališta hrvatskoga glumišta u Zagrebu prethodi višestoljetni scensko – kazališni kontinuitet. U povijesti kazališta nikada se nije odustajalo od onoga što je duboko u njegovom umjetničko – repertoarnom kanonu – hrvatski jezik i hrvatsko umjetničko stvaralaštvo (književna i glazbena djela hrvatskih autora – baštinska i nova, glumci, plesači, pjevači, redatelji, likovni umjetnici, dirigenti…).
Istodobno, to izrazito nacionalno obilježje ne znači zatvaranje u vlastita dvorišta, nego upravo obrnuto. Igranje široke svjetske literature te svojevrstan scenski kozmopolitizam i umjetnička otvorenost ne samo prema susjedstvu, presudno je obilježje naše kazališne i kreativne živosti od samoga osnutka, u repertoaru kao i u umjetničkom sastavu svih ansambala. Umjetnici iz različitih zemalja i kultura dolazili su u Zagreb, gostovali ili ostajali kod nas živjeti, ostavljajući duboke tragove svoje kreativne energije. A što se trenutno dogagađa u zagrebačkom HNK-u provjerite na mrežnoj stranici kazališta na adresi hnk.hr.
FOTOGALERIJA “Zagreb u slici” | Hrvatsko narodno kazalište | HNK Zagreb
