Zagrebačka Harmica je danas poznata kao prolaz ispod zgrade koji povezuje tržnicu Dolac i Trg bana Jelačića. No, nekada se glavni zagrebački trg zvao baš tako – Harmica. Kako smo već spomenuli, Harmica je gradski prolaz, a prolaz je zapravo otvoreno prizemlje stambene zgrade. Prolaz služi povezivanju Gornjeg i Donjeg grada, tj. tržnice Dolac i ulice Pod zidom na sjeveru i Trga bana Jelačića na jugu.
No, Harmica je i stari naziv današnjeg Trga bana Josipa Jelačića. Na Harmici je bila gradska tržnica, točnije sajmište, na kojoj su prikupljali porez – tridesetnicu, odakle dolazi i sam naziv Harmica. Naime, potječe od mađarske riječi harminc, koja znači broj trideset.
Prve gradnje kuća bilježe se u 17. stoljeću i to na sjevernoj strani Harmice. Prestankom opasnosti od Turaka i njihovih prodora u 17. stoljeću, Zagreb dobija snažniji gospodarski i demografski razvoj. Stanovništvo se od polovice 18. stoljeća povećava, Gornji grad, tj. Gradec i Kaptol postaju prenapućeni i gradnja u Donjem gradu naglo napreduje.
Harmica je nekada bio naziv za glavni zagrebački trg
Od javnih objekata na Harmici, posebno je značajna Zakladna bolnica, koja se nalazila na uglu Harmice i Ilice. Najveći dio sredstava za gradnju bolnice osigurao je zagrebački biskup Vrhovec, a upravljanje bolnicom povjereno je redu Milosrdne braće. Dodajmo da danas ta bolnica više ne postoji, a na njenom mjestu se nalazi Neboder na Trgu.
Osim bolnice, u tom zdanju je bila i ubožnica s umobolnicom te prva javna ljekarna na području Donjeg grada. Dodajmo i da je na Harmici postojao izvor vode nazvan Manduševac. On je zagrepčanima služio kao javni izvor vode, a 1852. godine izvor je po prvi put uređen kao javni zdenac. Manduševac još uvijek postoji na glavnom zagrebačkom trgu, a više informacija o ovom legendarnom izvoru možete pročitati ovdje. I dodajmo, prolaz Harmica je jedan od brojnih simbola Grada Zagreba.
