Botanički vrt je u vrijeme osnutka 1889. godine, zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta, a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine.
A zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture). I dodajmo, ovaj vrt vode četiri stručna suradnika botaničara, a njeguje ga sedam vrtlara i pomoćno osoblje.
- PROČITAJTE VIŠE: Medvednica je zagrebačka gora i popularno izletište, a vrh Sljeme visok je 1035 metara
Potrebu osnivanja botaničkog vrta u Zagrebu istaknuo je 1876. godine tadašnji rektor Sveučilišta prof. Stjepan Spevec. A ujedno je davao i veliku podršku prof. Bohuslavu Jirušu koji je nastojao da se ta zamisao provede u djelo. Naime, prof. Jiruš je radio na ostvarenju te ideje do 1886. godine, kada se vratio u Prag. Na katedri za botaniku naslijedio ga je prof. dr. Antun Heinz, koji je 1889. godine od Kraljevske zemaljske vlade dobio zadatak da izradi nacrt i uredi botanički vrt. On je nacrt i izradio, zajedno s nadvrtlarom Viteslavom Durchanekom.
1889. godine, kada je izrađen nacrt, smatra se godinom utemeljenja Botaničkog vrta, a prof. Heinz je njegov osnivač
Radovi na uređenju počeli su 1890. godine, kada je izgrađena vrtlarska kuća, a danas zgrada ravnateljstva. Botanički vrt opasan je drvenom ogradom koja je poslije zamijenjena ukrasnom željeznom ogradom. Prvi zemljani radovi započeli su 1891., a prva sadnja 1892. godine. Vrt je izgrađen u tzv. pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama, a samo je cvjetni parter strogo simetričnih crta.
Dodajmo da je 1911. godine u Botaničkom vrtu izgrađen morski akvarij, koji danas više ne postoji. A pripadnost Sveučilištu od samog početka odredila je Vrtu prvu i osnovnu namjenu – da služi sveučilišnoj nastavi i znanstvenom radu. Iako, Vrt je već i u ona davna vremena imao funkciju zagrebačkog gradskog perivoja. Dapače, tada je to bio uvjet pod kojim mu je gradska općina dodijelila zemljište.
Hrvatska, iako je mala europska zemlja i proteže se na 56.594 kilometara kvadratnih, ima vrlo bogatu i zanimljivu floru, a koju čini oko 5500 svojti papratnjača i sjemenjača. A kako bi se to bogatstvo sačuvalo Botanički vrt, zajedno s drugim stručnim i znanstvenim institucijama, uvelike se posvećuju istraživanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih autohtonih biljaka, ali i informiranju i ekološkom obrazovanju, kako studenata i učenika, tako i ostalih posjetitelja Vrta.
Samo nekoliko godina nakon osnutka vrt imao vrlo bogatu zbirku bilja
No, tijekom vremena ona je zbog mnogih okolnosti znatno smanjena. Najsiromašnija bila je nakon Drugoga svjetskog rata, ali dolaskom stručne upraviteljice dr. Sale Ungar u roku od nekoliko godina ponovno je obogaćena. Točnije, brojčano je postigla gotovo maksimum koji se mogao doseći s obzirom na površinu vrta. A od značajnijih projekata u drugoj polovici prošlog, 20. stoljeća, treba spomenuti izgradnju novog staklenika 1985., ali i obnovu željezne ograde i javnog zahoda 1986. godine. 1989. godine izgrađena je nova kotlovnica za grijanje staklenika.
1995. godine izgradio se kupolasti staklenik zapadno od partera, a godinu dana kasnije izgrađen je novi staklenika za prezimljavanje bilja. I posljednjih godina, zahvaljujući donacijama Grada Zagreba, Botanički vrt se obnavlja i uređuje. Tako su od velike važnosti bili projekti obnove fontane i pojedinih staklenika, izgradnje ograde od kovanog željeza na istočnom obodu Vrta, a posebice potpuna obnova izložbenog paviljona. I dodajmo, navedeni radovi dovršeni su 2007. godine.
Zanimljivo je spomenuti da Zagreb ima još jedan Botanički vrt. Naime, u neposrednoj blizini Instituta Ruđer Bošković, u Schrottovoj ulici na broju 39, nalazi se fakultetski botanički vrt Botanički vrt ljekovitog bilja Fran Kušan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.
Botanički vrt | Informacije
Kako doći do Botaničkog vrta?
Botanički vrt nalazi se na Marulićevom trgu 9a. Točnije, nalazi se između Miramarske na istoku, Runjaninove na zapadu, Ulica Antuna Mihanovićeva i Vladimira Vodnika na sjeveru i željezničke pruge na jugu. Glavni ulaz za posjetitelje na sjevernoj je strani Vrta, iz Mihanovićeve ulice. Ulaz za invalide je na istoj strani, ali pedesetak metara zapadnije. A do Botaničkog vrta možete doći pješke, jednom od nekoliko tramvajskih linija koji prolaze Mihanovićevom i Savskom ulicom.
Radno vrijeme Botaničkog vrta u Zagrebu:
Botanički vrt je za posjetitelje otvoren od 1. travnja do 1. studenog svake godine. Po potrebi, zbog dobre ili loše vremenske prognoze ili drugih tehničkih problema, otvaranje može biti i drugog datuma. I napominjemo, ulaz u Vrt se naplaćuje – redovita ulaznica je 2 eura, dok učenici i studenti plaćaju 1 euro. Umirovljenici s hrvatskim državljanstvom imaju besplatan ulaz uz predočenje osobne ili umirovljeničke iskaznice. Ponedjeljkom i utorkom tijekom školske godine ulaz je besplatan za sve posjetitelje. Radno vrijeme Vrta je od srijede do nedjelje od 9 do 16 te ponedjeljkom i utorkom od 9 do 14:30 sati. Sve dodatne informacije možete doznati na mrežnoj stranici na adresi botanickivrt.biol.pmf.hr.
Pravila ponašanja u Botaničkom vrtu
Botanički vrt i njegov sadržaj, a to su građevine, infrastruktura, biljke i životinje, zaštićeni su 1971. godine kao spomenik prirode i kulture. Stoga se posjetitelji mole da se prilikom boravka u Vrtu drže slijedećih pravila
- zabranjeno je trgati, oštećivati i otuđivati biljke, sakupljati plodove, sjemenke i ostale dijelove biljaka;
- ne smije se kretati zelenim površinama i kamenjarama, a djeca moraju radi sigurnosti biti pod stalnim nadzorom odrasle osobe;
- zabranjena je vožnja biciklima, motorima, skateboardima, romobilima, motorkotačima, koturaljkama…
- nije dozvoljeno uvoditi pse i ostale kućne životinje; iznimka su psi vodiči za slijepe osobe;
- uznemiravati i loviti životinje u Vrtu, točnije, ptice, kornjače, žabe, ribe, puževe, kukce…;
- također je zabranjeno otuđivati, trgati i premještati natpise (etikete) s imenima biljaka, galamiti, glasno slušati glazbu i na bilo koji drugi način uznemiravati ostale posjetitelje te fotografirati u komercijalne svrhe bez dozvole uprave Vrta;
Fotogalerija “Zagreb u slici” | Botanički vrt
