Magija je, uz religiju i znanost jedan od tri velika relativno samostalna ljudska sustava za razumijevanje svijeta. No, za razliku od religije i znanosti, magija je klizna kategorija. Nju češće definiraju izvanjski autoriteti kao što su religijski, pravni, znanstveni i drugi, koji su često u opoziciji spram magijskih vjerovanja i praksi. Dodajmo da magiju rjeđe definiraju autoriteti unutar magijske prakse. Jedan od zanimljivijih aspekata magije u ljudskoj kulturi jest činjenica da su mnogi ljudi u različitim povijesnim i socijalnim kontekstima sudjelovali u praksama koji bi vodeći religijski autoriteti njihova kulturno-društvenoga kruga obilježili kao zabranjeno, magijsko. Međutim, oni sami nisu ih shvaćali takvima.
Od 13., 14. i 15. stoljeća nadalje na mnogo načina postavljani su temelji svijetu kakvog danas poznajemo – racionalni svijet tehnologije i znanosti. No, u samim počecima stvari nisu bile jasno razdijeljene. Pioniri eksperimentalne znanosti u svojoj praksi nisu uvijek jasno razlučivali ono što će jednog dana biti nazvano znanošću od prakse koju su zvali magijom. Za njih je sve to bilo dio istraživanja svijeta i njegovih zakona. Uostalom, činilo se da mnoge prirodne pojave imaju neku magičnu stranu. A s druge strane, mnoge magijske prakse u sebi su sadržavale elemente praktičnih znanstvenih eksperimenata.
Tribina Magija, religija i znanost održat će se u KIC-u u Preradovićevoj 5, u ponedjeljak, 30. siječnja 2023. u 18 sati. Voditelj tribine je dr. sc. Nino Raspudić, a gost će biti dr. sc. Deniver Vukelić. A ako se želite malo pripremiti za ovo popularno-znanstvenu tribini, ponešto o pojmu “magija” možete doznati na Wikipediji.
