Zbog potrebe jačanja svijesti o važnosti očuvanja audiovizualne baštine od ponedjeljka do subote, od 26. do 31. listopada 2020. godine, Kino mreža u partnerstvu s Hrvatskim državnim arhivom i Hrvatskom kinotekom po četvrti put održat će program kojim se obilježava Svjetski dan audiovizualne baštine. Podsjetimo, on se diljem svijeta tradicionalno obilježava od 2005. godine, kada ga je utemeljio UNESCO.
S obzirom na nepovoljnu situaciju s pandemijom uzrokovanom koronavirusom cijeli program održat će se online. Točnije, na Vimeo kanalu Kino mreže. Publika će tako moći besplatno pogledati četiri vrijedna filmska djela, arhivsko gradivo iz zbirki Hrvatskog državnog arhiva, dva srednjometražna i jedan dugometražni film za djecu te jedan omnibus za odraslu publiku.
- PROČITAJTE VIŠE: Kino dvorane Zagreb | Zagrebačke kinodvorane, multipleks i IMAX centri | Popis dvorana i raspored filmskih projekcija
Iako su vrijedan povijesni izvor, audiovizualni zapisi, tj. pokretne slike i snimljeni zvuk, u stalnoj su opasnosti od propadanja. A brojni materijali nepovratno su izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti. Upravo s toga, posebna pažnja pridaje se podizanju svijesti o važnosti audiovizualnih dokumenata. I to kao sastavnog dijela nacionalnog identiteta svake zemlje te se upozorava na hitnu potrebu njihove zaštite.
Svjetski dan audiovizualne baštine 2020 | Pregled programa
Jurnjava za motorom – Branko Majer
Jurnjava za motorom (1959.) redatelja Branka Majera srednjometražni je film. On prati radoznalog dječaka koji se uvali u nevolje kada prilikom posjete rođacima na selu sjedne na motocikl koji se iznenada upali. Film je nastao na priči za djecu Jurnjava na motoru hrvatskog književnika Slavka Kolara, koji je napisao scenarij.
Piko – Srećko Weygand
Srednjometražni film Piko (1959.) Srećka Weyganda donosi priču o čežnji za roditeljskom nježnošću dječaka Pika čiji su roditelji stalno zaposleni i nemaju vremena za njega. A jedan dan Piko bježi od kuće u svijet, gdje se realnost ulice isprepleće sa svijetom njegove mašte…
Sinji galeb – Branko Bauer
Sinji galeb (1953.), prvijenac Branka Bauera, ekranizacija je romana Družina Sinjeg galeba (Bratovščina Sinjega galeba) slovenskog pisca Tone Seliškara, u kojem ćemo pratiti pustolovine dječaka Ive. A on uz pomoć prijatelja odlazi u avanturu čamcem na pučinu kako bi otplatio dug pokojnoga oca. Završivši u rukama krijumčara, dječaci preuzimaju brod na kojemu su zatočeni te im se uspješno suprotstave. No, pritom su otkrili tajnu iz prošlosti kapetana toga broda koja će Ivinog oca osloboditi duga.
Ključ – Fedor Vidas
Omnibus Ključ iz 1965. godine nastao je po ideji hrvatskog književnika, urednika, novinara i scenarista Fedora Vidasa u kojem su se po prvi puta u režiji igranog filma okušale tada mlade nade Antun Vrdoljak, Krsto Papić i Vanča Kljaković.
- Duga ulica (Vanča Kljaković) | Shvativši kasno da je Vera izmislila priču o izgubljenom ključu, samo da bi bila u njegovoj blizini, Borisu ostaje samo sjećanje na jednu noć. No, tokom koje nije uspio uspostaviti kontakt s toliko željenom osobom…
- Čekati (Krsto Papić) | Smrću starice koja im je ostavila stan, Sanja i Ivan ne postižu sreću o kojoj su maštali dok su bili bez stana. Postaje im jasno da su željeli smrt starice koja ih je voljela…
- Poslije predstave (Antun Vrdoljak) | Igrom slučaja ostavši bez ključa od stana, muž i žena prezauzeti svakodnevnim poslovima, doživljavaju u hotelskoj sobi jednu izuzetnu ljubavnu noć. A poslije koje je opet ujutro započeo svakodnevni život..
