U Arheološkom muzeju u Zagrebu posjetitelji besplatno mogu razgledati izložbu “Rimsko zlatno prstenje” i to od petka, 29. prosinca 2023. sve do petka, 9. veljače 2024. godine. Dodajmo da je radno vrijeme Arheološkog muzeja u Zagrebu od utorka do petka od 12 do 16 sati te subotom od 10 do 13 sati. A ponedjeljkom, nedjeljom i praznicima Muzej je zatvoren. Također, ova izložba će pokazati raskoš primjeraka koji se nalaze u fundusu Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Prsten je Rimljanima bio više od običnog nakita. A osim svoje dekorativne namjene, kao ukras na ruci, imao je simboličko i magijsko značenje. Prsten se prema antičkim izvorima spominje pod različitim nazivima kao što su condalium i ungulus, a najčešće kao anulus. Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. A pravo nošenja zlatnog prstena bilo je određeno i posebnim zakonom znan i kao “ius annuli aurei”.
Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu (prstenjaku), zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu. Neki su oblici prstena bili iznimno veliki i masivni, sa širokim ramenima i teški za nošenje pa postoji mišljenje da je ovakvo prstenje nošeno na palcu. Prstenje su nosili i muškarci i žene. A prikazivani su na antičkim statuama, freskama i nadgrobnim spomenicima…
Izložba “Rimsko zlatno prstenje” je besplatna, a može se pogledati do petka, 9. veljače 2024. godine
Jedan od motiva na gemama i prstenju je dextrarum iunctio odnosno rukovanje, a koji se vezuje uz posebnu vrstu prstenja koji su se smatrali zaručničkim. Zaručnički prsten (annulus pronubus) poklanjao je budući suprug tijekom jasno određenog obreda (sponsalia) i smatran je simbolom bračnih zavjeta. Prstenje ovog tipa ima dva osnovna načina dekoracije glave. To su reljefni prikaz dviju ruku koje se međusobno rukuju (dextrarum iunctio) ili muškarca i žene koji se međusobno rukuju.
Na izložbi Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavljeno je 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja, a koje čini dio Zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina prstenja dospjela je u Muzej otkupom ili kao dar, s raznih antičkih lokaliteta. A oni su Siscia, Asseria, Viminacium, Sirmium, Burgenae i druga. Najviše primjeraka potječe s područja nekadašnje rimske provincije Panonije, od kojih je gotovo polovica iz Siska. Većinom se radi o slučajnim nalazima, a dospjeli su u Muzej zahvaljujući muzejskim povjerenicima. Dio nalaza pronađen je prilikom jaružanja korita rijeke Kupe, koje se provodilo u nekoliko navrata od 1900. do 1913. godine, a tek nekoliko primjeraka prstenja pronađeno je u arheološkim istraživanjima.
Oblici prstenja variraju od vrlo jednostavnih do onih bogato ukrašenih gemama, filigranom i granulacijom. A odražavaju tendencije u oblikovanju i postupne promjene u modi prisutne diljem Carstva u razdoblju od 1. do 4. stoljeća. Izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, autorice Nikolete Perok, više kustosice, postavljena je u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Više informacija doznajte na mrežnim stranicama Muzeja na adresi amz.hr.
