Tijekom Domovinskog rata u sastavu Hrvatskih oružanih snaga djelovale su brojne postrojbe za koje možemo ustvrditi da su imale određenih posebnosti, svejedno zbog njihove namjene ili pak neke druge posebne karakteristike. Planinsku satniju Velebit, koju su činili uglavnom Zagrepčani, zbog svojih posebnosti teško je usporediti s ijednom ratnom postrojbom Hrvatske vojske, a ipak se o njoj ne zna gotovo ništa.
Pripadnici te postrojbe okupili su se u jesen 1991. godine u Zagrebu i po zadaći otišli na planinu Velebit, iako s vojničkim pozivom nisu imali dodirnih točaka. Agresija na Republiku Hrvatsku motivirala je brojne civile i zaljubljenike u planine, da se uključe u obranu domovine.
Hrvatski alpinisti, speleolozi, planinari i gorski spašavatelji, dragovoljno su se uključili u obranu Hrvatske, stavili u službu Domovine i bili prvi hrvatski dragovoljci koji su branili Velebit od velikosrpske agresije. Hrvatske planine bile su njihov drugi dom, a od 1991. godine i bojišnica na kojoj su djelovali.
Promocija knjige / monografije PLANINSKA SATNIJA VELEBIT povodom 28. obljetnice osnivanja postrojbe održat će se u ponedjeljak, 30. rujna 2019. godine u 18 sati u Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva (Trg Marka Marulića 21).
ZAGREPČANI U DOMOVINSKOM RATU – PLANINSKA SATNIJA VELEBIT
Postrojba je nastala organiziranjem zagrebačkih sportaša u Združeni športski odred iz kojega je ustrojena Planinska satnija Velebit kao specijalna postrojba Glavnog stožera Hrvatske vojske. Zapovjednik, ujedno osoba koja je najviše pridonijela na ustrojavanju postrojbe, bio je ugledni hrvatski alpinist, pokojni Jerko Kirigin.
Knjiga / monografija o Planinskoj satniji Velebit zamišljena je kao poseban, drugačiji projekt u odnosu na monografije koje su dosad objavljene o postrojbama iz Domovinskog rata. Naime, knjiga / monografija biti će objavljena na dva jezika (hrvatskom i engleskom) i na taj način dostupna ljubiteljima planina i vojne povijesti i izvan granica Hrvatske. Nema sumnje da će interes za knjigom postojati, jer ljubav prema planinama ne poznaje granice. Naprotiv, alpinisti, speleolozi, planinari, gorski spašavatelji diljem svijeta povezani su, zajednički istražuju i osvajaju planinske vrhove i odlaze u ekspedicije ili se susreću na natjecanjima.
Svi ljubitelji planina svijeta dijele ljubav i strast prema istraživanju planina, ali samo su hrvatski alpinisti, speleolozi, planinari i gorski spašavatelji (civili) imali priliku kao ratnici djelovati na planinskom masivu Velebita boriti se za slobodu svoje Domovine. Znano je da su planinarske vještine kroz povijest dokazano bile važan čimbenik u ratovanju što se može uočiti još od drevnih vremena. Vjerojatno, najpoznatiji primjer u kojem je alpinistički pothvat donio izniman uspjeh vojna je ekspedicija Kartažana koji su u Drugom punskom ratu između Kartage i Rimske republike savladali planinski masiv Alpa kako bi iznenadili nadmoćniju rimsku vojsku.
Planinske vojne postrojbe i danas su najelitnije postrojbe za posebne namjene (primjerice u francuskoj Legiji stranaca ili američkoj vojsci), iako nažalost vojna tradicija ratovanja u planinama nakon okončanja Domovinskog rata nije očuvana, barem ne u obliku postojanja posebne postrojbe u ustroju Hrvatske vojske. O povijesti vojnih postrojbi, koje su ratovale u planinama i značaja vještina za takva područja tijekom vojne povijesti, odnosno modernih vojski biti će posvećeno posebno poglavlje ove monografije.
Ratna priča o Planinskoj satniji Velebit obrađena je u 20 poglavlja, zaključno s oslobodilačkom operacijom Oluja. Iako je postrojba službeno demobilizirana tijekom 1994. godine zapovjednici i pripadnici postrojbe na Velebitu su obučavali i bili instruktori pripadnicima postrojbi za specijalne namjene, odnosno izabrane postrojbe gardijskih brigada hrvatske vojske, sve do okončanja rata. Nakon Domovinskog rata dio njih neko vrijeme ostao je aktivno obnašati dužnosti u redovima Hrvatske vojske, a uglavnom su se svi postupno vratili civilnom životu, a mnogi su još uvijek aktivni i odlaze u nove izazove; od hrvatskih planina do ekspedicija na Himalaju, istraživanja podzemlja ili aktivnostima Hrvatske gorske službe spašavanja.
Posebnost monografije biti će i objava velikog broja fotografija koje su pripadnici postrojbe vrijedno snimali tijekom petogodišnjeg ratnog iskustva na Velebitu. U odnosu na knjige i monografije drugih postrojbi koje imaju nedostatke zbog nedovoljnog broja ratnih fotografija ili pak kvalitete snimaka, pripadnici Planinske satnije Velebit imaju više od nekoliko tisuća fotografija od kojih dobar dio, ne samo zbog krajolika, možemo smatrati umjetničkim fotografijama. Konačno, zamišljena struktura knjige u potpunosti odudara od dosad objavljenih knjiga i monografija ratnih postrojbi koje su najvećim dijelom pisane isključivo na temelju dokumenata i službenih raščlambi.
Ratni put Planinske satnije Velebit na stručan način opisuje povjesničar Tomislav Šulj koji slijedi historiografska pravila, ali će velik dio knjige, odnosno ratne priče o Planinskoj satniji Velebit, rekonstruirati putem sjećanja zapovjednika i pripadnika postrojbe, kao i usmenu predaju zapovjednika i sudionika drugih postrojbi iz Domovinskog rata koji su surađivali s Planinskom satnijom Velebit.
Uzimajući u obzir sve navedeno o projektu tiskanja knjige / monografije o Planinskoj satniji Velebit, mislimo da će to biti posebno ispričana priča o jednoj ratnoj postrojbi. Knjiga / monografija od neprocjenjive je vrijednosti kako za ljubitelje vojne povijesti, tako i za sve čitatelje kvalitetnog štiva o Domovinskom ratu.
Knjiga / monografija o Planinskoj satniji Velebit prvo je dvojezično izdanje (hrvatski / engleski) o postrojbama iz Domovinskog rata.
PROČITAJTE VIŠE:
