Drama zagrebačkog HNK-a izvest će u petak, 11. ožujka 2022. godine, svjetsku praizvedbu dramskog teksta “Povijest pčela” prema romanu Maje Lunde. Redatelj predstave je Erik Ulfsby, direktor Norveškog narodnog kazališta iz Osla, dramatizaciju je pripremila Ingrid Weme Nilsen, a tekst je na hrvatski prevela Anja Majnarić. I dodajmo, ako ne stignete na premijeru, dodatne izvedbe planirane su za srijedu, 30. ožujka te u subotu, ponedjeljak i srijedu, 2., 4. i 13. travnja 2022. godine.
Povijest pčela, knjiga Maje Lunde, jedna je od najčitanijih u 21. stoljeću. Ona na vrlo upečatljiv način govori o brzom sagorijevanju ljudske civilizacije, ekološkim promjenama i dezintegraciji tradicionalne obitelji. Politički osviještena, istovremeno svjedoči o čovjekovoj veličini i krhkosti u odnosu na mnoštvo nepoznanica koje nam nudi priroda. Ovaj ekološki triptih prikazuje devetnaesto stoljeće kao doba velikog napretka znanosti i sadašnjost gdje se realizira prijetnja vezana uz katastrofičku budućnost. A zadnji dio opisuje budućnost, gdje se događaju i aktiviraju sve posljedice prijeteće sadašnjosti – sveopća glad i totalitarni režim.
A razdoblje prošlosti u predstavi Povijest pčela predstavlja priču o Williamu i njegovoj obitelji u Engleskoj 1852. godine. Naime, William je u mladosti htio biti znanstvenik. No, od tog sna je morao odustati i posvetiti se prehranjivanju brojne obitelji. On je malodušan i depresivan, a njegova supruga Thilda, s kojom ima sedam kćeri i jednog sina, u vječnom je strahu od gladi. Ali, Williama iz malodušnosti podiže rad na knjizi o pčelama. I on se zajedno s kćeri Charlotte posvećuje izgradnji novog tipa košnice.
Sadašnjost u drami je godina 2007., a radnja je smještena u američku saveznu državu Ohio
Tim razdobljem dominira like Georgea koji je uzgajivač pčela. Jednoga dana pčele netragom nestaju i taj događaj će protumačiti kao poguban za ljudsku vrstu. Fenomen koji se naziva “poremećaj raspada pčelinjih kolonija” ima svoje prvo očitovanje upravo na Georgeovoj farmi. U osnovi ove priče je sukob oca i sina Toma koji želi studirati i baviti se novinarstvom, dok George u njemu vidi nastavljača obiteljske tradicije uzgoja pčela.
Treće razdoblje je godina 2098. Mjesto radnje je Kina. Kako nema više pčela, Tao i njezino cijelo selo rade na muktorpnom i teškom poslu ručnog oprašivanja stabala. Na svako stablo na koje se Tao penje treba potrošiti točno odmjerenu količinu peluda, jer potrošnja prevelike kao i potrošnja premale količine peluda nosi sa sobom disciplinske mjere smanjenja plaće. Nakon što se izgubio njezin trogodišnji sinčić, Tao kreće u krajnje opasnu potragu.
Predstava “Povijest pčela” preko Williama, Georgea i Taa govori o tim korisnim kukcima
Od njihovog pripitomljavanja, pojave modernog pčelarstva, do njihovog nestanka te zamjene ljudima i strojevima. Ono što prijeti da će biti najveća ekološka katastrofa, čini priču koja miješa povijesne činjenice i distopiju. Bolje od svih moralizirajućih govora koji izazivaju osjećaj krivnje koji se često pokazuju sterilnima, ovo djelo uspijeva stvoriti emotivni šok kod publike koja u neprestanom kombiniranju triju epoha postaje svjesna silnog mehanizma kojeg predstavlja organizacija pčela i nenadoknadivi gubitak koji nam prijeti njihovim nestankom.
U predstavi glume Zrinka Cvitešić, Alma Prica, Siniša Popović, Ksenija Marinković, Luka Dragić, Igor Kovač, Vlasta Ramljak, Slavko Juraga, Luca Anić, Dora Lipovčan, Kristijan Potočki, Ivan Colarić, Tesa Litvan i Marin Stević. Scenograf je Even Borsum, kostimografkinja Ingrid Nylander, dizajner svjetla Torkel Skjærven, a autor glazbe Ivan Colarić. Više o književnici Maji Lunde doznajte na Wikipediji.
