Ovogodišnji jubilarni deseti ciklus popularno – znanstvenih predavanja povodom dodjele Nobelovih nagrada za prirodne znanosti zaključiti će dr. sc. Tihomir Balog na temu Nobelove nagrade za medicinu i/ili fiziologiju 2019.
Predavanje će se održati u srijedu, 13. studenoga 2019. godine s početkom u 15 sati, u dvorani 3. krila Instituta Ruđer Bošković (Bijenička 54, Zagreb).
- PROČITAJTE VIŠE: Internet Speedtest – izmjerite brzinu prijenosa podataka – testirajte Vašu internetsku vezu
Ovogodišnja Nobelova nagrada za medicinu i/ili fiziologiju dodijeljena je trima znanstvenicima Williamu G. Kaelinu Jr., profesoru Medicinskog fakulteta na Harvardu te istraživaču na Medicinskom institutu Howard Hughes, Sir Peteru J. Ratcliffeu, profesoru na Sveučilištu Oxford, voditelju kliničkih istraživanja na Institutu Francis Crick u Londonu i direktoru Instituta Target Discovery u Oxfordu te Greggu L. Semenzi, redovitom profesor na Sveučilištu Johns Hopkins i voditelju programa staničnog inženjerstva stanica krvožilnog sustava na Institutu Johns Hopkins (Baltimore USA).
Otkrića ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade dodatno su razjasnila mehanizme staničnog disanja (posebno u uvjetima hipoksije). Stanično disanje je jedan od najvažnijih procesa u stanicama aerobnih organizama. Otkrića dobitnika Noblove nagrade dovela su do boljeg razumijevanja kako razina kisika utječe na stanični metabolizam i fiziološku funkciju stanica što je uvelike pridonijelo razvoju novih terapijskih pristupa u liječenju čitavog niza bolesti poput anemije, tumora, krvožilnih i mnogih drugih bolesti.
Gregg L. Semenza i Peter J. Ratcliffe zajedno su otkrili HIF 1 alfa (Hipoksijom inducirani faktor-alfa) protein koji je zadužen za odgovor stanice na hipoksične uvjete. Kada je razina kisika visoka, stanice sadrže vrlo malo HIF-1α no, kada je razina kisika niska, količina HIF-1α se povećava te HIF 1 regulacijom transkripcijskih faktora može utjecati na čitav niz procesa u stanici/tijelu, između ostalog i na sintezu eritropoetina koji je važan za proizvodnju crvenih krvnih stanica u uvjetima smanjenje koncentracije kisika (hipoksija).
Otprilike u isto vrijeme kada su Semenza i Ratcliffe istraživali regulaciju gena za eritropoetin, William G. Kaelin, istraživao je nasljedni sindrom, von Hippel-Lindauova bolest (VHL disease). Ova genetska bolest dovodi do dramatično povećanog rizika od razvoja nekih vrsta karcinoma, a sama mutacija je povezana sa regulacijom HIF 1 i prilagodbom tumorskih stanica na hipoksične uvjete što je izuzetno važno saznanje za nove terapijske pristupe u liječenju tumora.
Tihomir Balog, voditelj je Laboratorija za mitohondrijsku bioenergetiku i dijabetes, Zavoda za molekularnu medicinu IRB-a te naslovni redovni profesor Odjela za Biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Objavio je 53 znanstvena rada iz području imunologije, neuroimunologije reaktivnih radikala i antioksidansa.
Trenutno se bavi istraživanjima vezanim u regulaciju otpornosti stanice/organizma na uvjete oksidativnog stresa uzrokovanog hiperoksičnim uvjetima ili pojačanim radom mitohondrija.
