Uživajte u novim izvedbama jedne od najpoznatijih hrvatskih opera “Nikola Šubić Zrinjski”, skladatelja i osnivača zagrebačke Opere Ivana pl. Zajca, pod palicom maestra Josipa Šege i u režiji Krešimira Dolenčića! Točnije, uživajte u kanonskoj operi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u srijedu i subotu, 28. i 31. svibnja 2025. godine. I to u interpretaciji odličnih solista i prvaka Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. A to su Siniša Hapač (Nikola Šubić Zrinjski), Tamara Franetović Felbinger (Eva), Josipa Bilić (Jelena), Domagoj Dorotić (Juranić)…
Podsjetimo, praizvedba opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca, osnivača i organizatora zagrebačkoga opernog kazališta, održala se 1876. godine. A to je bio višestruko važan kulturološki događaj. Između ostalog i zato što je označila rođenje još jedne umjetničke grane unutar zagrebačkog HNK-a – baleta. Tematizirajući posljednje sigetske dane hrvatskog junaka Nikole Šubića Zrinskog i njegovu junačku pogibiju, djelo je već na praizvedbi doživjelo nezapamćen uspjeh. Ali je i do danas zadržalo počasno mjesto na hrvatskoj opernoj sceni.
- PROČITAJTE VIŠE: Tracker | Napeta serija o tragaču za nestalima s Justinom Hartleyjem u glavnoj ulozi
Najveći ushit izazvala je potresna zakletva sigetskih junaka i finale U boj, u boj, koji je kao zborska pjesma skladan deset godina prije same opere. A veliku popularnost djelo može zahvaliti portretiranju stvarnog junaka hrvatske povijesti, koji je u teškim uvjetima turske najezde spasio Slavoniju od potpuna porobljavanja. Iako nije uspio spriječiti Turke u osvajanju nekih gradova, Zrinski je hrabro poginuo braneći Siget. Više o ovoj operi možete doznati na Wikipediji.
Što su o ovoj operi napisali Boris Papandopulo i u kritici u Vjesniku?
“Osim iznimno domoljubna ozračja koje prevladava u operi, bitna karakteristika Zajčeva rukopisa vidljiva je i u diferenciranu prikazu dvaju suprotnih svjetova, od kojih svaki nosi svoja obilježja. Pomno profilirajući likove junaka Zrinskoga i sultana Sulejmana prema povijesnim činjenicama, Zajc je kao antipode stvorio značajne ženske likove hrvatske operne literature, Evu i Jelenu, namijenivši im vrlo važnu dramaturšku i glazbenu zadaću. Postoje opere i postoji Zrinjski“, napisao je Boris Papandopulo.
“Poseban vrhunac Zajčeve opere, koji Dolenčić naglašava svojom režijom, a Marof i Franetović dodatno produbljuju svojim izvedbama, jesu susret Zrinjskoga i Sokolovića u drugom činu. Tada turski vezir nudi grofu kraljevsku krunu u zamjenu za ključeve Sigeta. No, Zrinjski ga odbije riječima: Hrvatu ban je kralj, on mjesto kralja vlada…”, pisalo je u Vjesniku.
