Nik Titanik održava retrospektivnu izložbu karikatura povodom 25 godina svoje karijere pod nazivom “Kronika hrvatske gluposti”. Ova izložba se otvara u zagrebačkom Muzeju Mimara u utorak, 24. rujna 2019. godine, s početkom u 19 sati. Kustosica izložba je Sonja Švec Španjol, diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja, a ovu duhovitu izložbu možete pogledati sve do 24. listopada 2019. godine.
Kronika hrvatske gluposti, retrospektivna izložba Nika Titanika, predstavlja povijest, razvoj, stil i djelovanje jedinog suvremenog karikaturista koji na dnevnoj bazi crta dvije karikature za jedne dnevne novine, tako da arhiva Nika Titanika broji oko 10.000 objavljenih karikatura. Istovremeno, ova retrospektivna izložba ukazuje na važnost i prijeku potrebu karikature u suvremenom društvu kao duhovitog, ali nerijetko i oštrog i pronicljivog korektiva društva i svijeta u kojem živimo.
Izložba obuhvaća nekoliko stotina originalnih crteža i printeva digitalno izvedenih karikatura koje predstavljaju presjek autorova stvaralaštva od prvih radova nastalih u drugoj polovici 80-tih godina prošlog stoljeća, preko prvog objavljenog rada u karijeri 1994. godine pa sve do aktualnih karikatura koje svakodnevno stvara. Radovi kronološki prate razvoj stila i tema, uvođenje stalnih i prepoznatljivih likova poput Štefice Jambriščak i Mije Sadomazođubrilovića te problematiziraju portretnu i situacijsku karikaturu, kao i podjelu na sportsku, političku i svakodnevnu karikaturu. Uz karikature, na izložbi će posjetitelji moći razgledati originalne crteže, kataloge, osvojene nagrade i ostale dokumentarne materijale vezane uz rad, razvoj i djelovanje Nika Titanika.
Nik Titanik je tijekom vremena postao pravi majstor karikature
Često opisana kao namjerno deformiranje realnosti, karikatura naglašavanjem nekih određenih karakterističnih obilježja osoba, pojava ili događaja ima namjeru postizanja dojma smiješnoga. Karikatura isticanjem slabosti i mana pojedinca ili nekih društvenih pojava može djelovati odgojno u socijalnom, moralnom i političkom pravcu.
U svojim počecima karikatura je bila oblik zabave za umjetnike i elitu, da bi razvojem tiska tijekom XIX. stoljeća postala dostupna širokim slojevima društva ismijavajući i razobličujući političke, socijalne i moralne iskvarenosti te slabosti pojedinaca, slojeva ili društva u cjelini. Od samih početaka karikatura je bila vezana uz crtež, a kasnije i uz grafiku.
U drugoj polovici XX. stoljeća karikatura polako gubi na važnosti. Prvo ju je na području tiska potisnuo strip, a zatim i elektronički mediji. Tiraža novina u Hrvatskoj iz godine u godinu značajno opada, karikatura polako, ali sigurno nestaje iz tiskovina, a zamjenjuju je reklame i oglasi kao profitabilniji i učinkovitiji aspekti prodaje. No, javlja se pitanje sveprisutnog interneta i može li on biti adekvatno utočište karikature?
Tko je Nik Titanik?
Nik Titanik jedini je karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama. A pri tome britko, pronicljivo i ponekad oštro komentira aktualne događaje i pojave. U svojim radovima često se dotiče rapidne degradacije ljudskih moralnih vrijednosti poentirajući tko se danas smatra uspješnim i je li riječ o konkretnim uspjesima poput obrazovnog, znanstvenog ili tehnološkog napretka ili je riječ o kvazi-zvijezdama bez pokrića. Nik Titanik za sebe kaže da je kroničar hrvatske gluposti. A u svojim karikaturama ne štedi zaista nikoga. No, ne štedi niti samog sebe.
Djelovanje Nika Titanika obuhvaća portretnu i geg-karikaturu odnosno situacijsku karikaturu. Portretnoj karikaturi je primarno bio posvećen na počecima svojeg djelovanja. Ali se i danas njome aktivno bavi, prvenstveno u kontekstu izrade karikatura po narudžbi. Kod portretne karikature naglasak je uvijek na psihološkoj studiji karaktera, dok Nik Titanik crtež obogaćuje nizom popratnih detalja i rekvizita. A to i je stilska odlika i njegovih geg-karikatura.
U području situacijske karikature Nik Titanik na dnevnoj bazi izrađuje dvije karikature
Jednu dnevno-političku i jednu sportsku. Dnevno-politička karikatura je najprikladnija za izražavanje kritike društva, a često poprima i karakter satire. Karikaturu svakodnevnice Nik često ističe kao najdraže područje i unutar njega na svakodnevnoj bazi obrađuje sport, a često i univerzalne društvene teme kao što su muško-ženski odnosi, seks, prijateljstvo, posao, obiteljski odnosi. No, dotiče se i pitanja kulture, umjetnosti i ekologije.
Nik Titanik rođen je 3. svibnja 1974. godine u Zagrebu. A to ime je pseudonim hrvatskog karikaturista, ilustratora i dizajnera Nikole Plečka. Njegov alter ego rođen je 1997. godine u vrijeme prikazivanja filma Titanic. Naime, svi prijatelji na fakultetu su ga zvali Nik. A zgodno im je bilo dodati nastavak koji se rimuje s Nik – Titanik. Više o ovom sjajnom karikaturisti doznajte na njegovom Facebook profilu.
Iz predgovora retrospektivne izložbe kustosice Sonje Švec Španjol
Komedija, humor, satira, ironija, karikatura… Sve što u sebi sadrži duhovitost često je kroz povijest degradirano kao manje vrijedno. No, ponekad je puno teže osmisliti ingeniozno, lucidno i pronicljivo duhovito djelo, negoli tragediju ili dramu koja će kod ljudi izazvati tugu i empatiju. Navesti pojedinca da kroz humor percipira ozbiljnost situacije, društva, zemlje i svijeta u kojem živimo te počne razmišljati i djelovati, velik je izazov koji ne može svatko svladati.
Humor je ozbiljan posao – izjava je koju vežemo uz lik i djelo Nika Titanika. Karikatura je najbistriji izraz čuvstva istine, ona je korektiv društva i ne štedi nikoga. Utoliko autor nosi veliku odgovornost baveći se dnevnopolitičkom karikaturom. Nik Titanik u ulozi lucidnog kroničara aktualnog vremena britkim humorom ukazuje na neuralgične točke društva i države provocirajući reakciju. Odnosno, ne dopuštajući pojedincu da se uljuljka u izopačeno stanje današnjice akceptirajući ga kao normalno.
Živim bojama, osebujnim likovima i s mnoštvo detalja, Nik Titanik karikaturama ilustrira, problematizira i propitkuje probleme u društvu. Ali i potiče promatrača na aktivno promišljanje prostora i vremena u kojem živi. Karikatura, unatoč postupnom nestajanju iz tiskanih medija i dalje ostaje prijeko potrebno sredstvo kritike koje utječe na javno mišljenje. Ali i upozorava na aktualne probleme.
