U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju održat će se izložba “Kamenice davno nestalih mora”. A ova izložba predstavlja uvid u zanimljivu i neobičnu skupinu školjkaša kamenica. Posjetitelji će imati priliku saznati što su kamenice, kako su živjele u geološkoj prošlosti u odnosu na današnje, što im pomaže u preživljavanju kriznih razdoblja te kako doprinose bioraznolikosti. Izložbu možete pogeledati od ponedjeljka, 30. prosinca 2024., a bit će otvorena do proljeća 2025. godine. I dodajmo, autora izložbe su dr. sc. Marija Bošnjak, mr.sc. Nediljka Pilj Šimić i dr. sc. Davor Vrsaljko.
Okosnica izložbe Kamenice davno nestalih mora su odabrani predstavnici skupine Ostreida (kamenice, oštrige) iz razdoblja kenozoika, najmlađe geološke ere koja započinje prije otprilike 66 milijuna godina, a koje se čuvaju u fundusu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Uz primjerke iz Hrvatske, bit će izloženi i pojedini uzorci iz komparativnih zbirki s područja Francuske i Italije. Većina izloženih uzoraka po starosti pripada geološkim epohama eocenu i miocenu, unutar kojih su zabilježene prosječne temperature više nego danas, a koje su potaknule “bujanje” kamenica u tadašnjim morima. Pored geoloških i bioloških osobitosti, kamenice će biti predstavljene i kroz druge aspekte, donoseći različite zanimljivosti.
Izložba “Kamenice davno nestalih mora” bit će otvorena do proljeća 2025. godine
Danas kamenice uglavnom žive blizu obale, pričvršćene za podlogu. A sagledavanjem njihova današnjeg načina života moguće je rekonstruirati okoliše u kojima su nekada obitavale. U vremenu kad se sve oko nas mijenja, svjedoci smo pogubnog djelovanja naglih promjena na osjetljive organizme. Stoga se okrećemo i primjerima iz geološke prošlosti i tražimo razloge zašto su neki organizmi bili uspješniji od drugih u preživljavanju. Među takvim, otpornim, organizmima su i kamenice.
Premda neugledna izgleda, ali čvrste i prilagodljive, već milijunima godina doprinose bioraznolikosti i opstanku mnogih morskih organizama. Kamenice se lako fosilno sačuvaju, a današnje vrste mogu doživjeti tridesetak godina. Zbog razmjerno duga životnog vijeka, mogu nam dati uvid u kratkoročne temperaturne oscilacije tijekom geološke prošlosti na temelju geokemijskih i izotopnih analiza ljušturnih lamina, koje se tijekom rasta nadograđuju poput godova. Više o kamenicama doznajte na Wikipediji.
