Balet “Spartak”, jedno od najpoznatijih djela Arama Hačaturijana, premijerno će biti izveden u petak, 27. siječnja 2023. godine u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Koreografiju je napravio Jiří Bubeníček i dodajmo, balet se održava u koprodukciji s riječkim HNK-om Ivana pl. Zajca. Djelo prati pothvate Spartaka, vođe pobune robova protiv Rimljana, poznate kao Treći robovski ili Gladijatorski rat ili prema Plutarhu Spartakov rat. A on je bio posljednji u nizu nepovezanih i neuspješnih robovskih pobuna protiv Rimske Republike.
“Naš balet njeguje pomalo novi pristupa. A on se ne temelji toliko na pokazivačkoj strukturi predstave, koliko na ponovo ispričanoj i kazališno strukturiranoj priči. Novi libreto koji smo napravili potaknuo me da sa svježim pogledom pristupim glazbi Arama Hačaturijana. Zaljubio sam se u tu glazbu i organizirao je tako da slijedi novi tijek radnje. Zbog toga, iako koristimo Hačaturijanovu glazbu za balet Spartak, ona je sada potpuno drugačije strukturirana te prati novu liniju priče. Ona oslikava pobunu gladijatora u prvom stoljeću prije nove ere. Ali i predstavlja likove s njihovim intimnim pričama”, rekao je koreograf Jiři Bubeniček.
Aram Hačaturjan je skladao balet Spartak 1954. godine
A iste je godine za to djelo nagrađen Lenjinovom nagradom. Praizvedba je bila u Kazalištu Kirov u Lenjingradu (danas Marijinsko kazalište u Sankt Peterburgu) 1956., u nekonvencionalnoj koreografiji Leonida Jakobsona, koja je prekršila sve kanone klasičnoga baleta i ostala na repertoaru niz godina. Zatim je djelo postavljeno dva puta u Baletu moskovskoga Boljšoj teatra. 1958. u koreografiji Igora Moisejeva i 1968. u koreografiji Jurija Grigoroviča. A tek je ova Grigorovičeva produkcija donijela baletu najveću popularnost.
- PROČITAJTE VIŠE: Titanic, jedan od najvećih filmova svih vremena, u remasteriranoj verziji se vraća u kina!
U zagrebačkome Baletu Spartak nikada nije izvođen kao cjelovito baletno djelo te će ova koreografija Jiřija Bubeničeka, čiji balet Metropolis pamtimo iz 2018. biti prvo cjelovito uprizorenje ovoga baletnog djela na našoj pozornici.
“Kako bih približio ovu priču današnjem gledatelju odabrao sam tehniku temeljenu na klasičnom baletu. No, u nju sam inkorporirao suvremeni pokret tijela. Zajedno s Darijom Gessatijem, scenografom predstave, Nadinom Cojocaru, kostimografkinjom i glazbom Arama Hačaturijana, nadam se da će publika uživati u ovoj novoj viziji jedne slavne i uzbudljive ljudske sudbine. Ujedno se i nadam da će uživati u viđenom na sceni, isto onoliko koliko i ja uživam radeći sa sjajnim plesačima u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu“, dodao je Bubeniček. Više o Aramu Hačaturjanu doznajte na Wikipediji.
