ALU PERSPEKTIVA 2020 ili “Završna godišnja izložba studenata” je izložba koja se održava u Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj se predstavljaju najbolji studentski radovi nastali tijekom godine kao rezultat nastavnoga procesa, a otvorena je od 18. do 22. rujna 2020. godine. Završna izložba odvija se na lokacijama Akademije likovnih umjetnosti u Ilici 85 (glavna zgrada) i Jabukovcu 10.
Na izložbi će se moći vidjeti najbolji radovi studenata svih odsjeka akademije – slikarski, grafički, kiparski, nastavnički, animirani film i novi mediji, konzerviranje i restauriranje umjetnina. Ulaz na izložbu je besplatan. Ove je godine Akademija likovnih umjetnosti odlučila nagraditi originalnom studentskom grafikom prvih 113 posjetitelja izložbe, a sama izložba bit će popraćena i na mrežnim stranicama Akademije na adresi alu.unizg.hr.
Transformacijom tradicionalne završne godišnje izložbe studenata u multimedijalni projekt ALU PERSPEKTIVA, Akademija nastavlja svoju bogatu tradiciju razvoja nove umjetničke prakse i povezivanja između različitih umjetničkih formi. Akademija likovnih umjetnosti kroz projekt ALU Perspektiva otvara se prema građanstvu, ali dodatno i prema stručnoj javnosti. “Vjerujemo da je to dobar način da pokažemo kako se na Akademiji likovnih umjetnosti odgajaju generacije novih umjetnika koji će biti sposobni ostaviti svoj pečat u životu Zagreba i Hrvatske“, rekao je prilikom pokretanja projekta ALU PERSPEKTIVA, Tomislav Buntak, dekan Akademije.
O Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu 2020. godine obilježava 113. godišnjicu i jedna je umjetničkih akademija 350 godina starog zagrebačkog sveučilišta. Osnovana je kao Viša škola za umjetnost i umjetni obrt na prostoru nekadašnjeg Kraljevskog zemaljskog rodilišta. Početak Akademije bio je organiziran oko rada 6 atelijera tada najpoznatijih likovnih umjetnika (Roberta Frangeša Mihanovića, R. Valdeca, R. Auera, O. Ivekovića, Bele Csikosa Sesije i M. Clementa Crnčića). Nacrte za njih napravio je Herman Bollé, koji je radom na zagrebačkoj katedrali te izgradnjom Mirogoja, Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt odredio neke temeljne točke zagrebačkog urbaniteta.
Akademija je od svojih početka snažno djelovala na čitav kulturni život Zagreba. A njezini nastavnici i studenti su tijekom godina nastavili oblikovati zagrebački vizualni identitet. Razdoblje od 1920-tih do 1940-tih godina na ALU je obilježeno snažnom osobnošću i radom Ivana Meštrovića, koji je u Akademijinoj ljevaonici odlio i svoje Indijance za Chicago te Grgura Ninskoga za Split. Jedno vrijeme na ustanovi je djelovala i arhitektonska škola Drage Iblera, autora poznatog Drvenog nebodera.
Nastavnici ALU autori su i nekih od neprepoznatljivijih zagrebačkih spomenika. Točnije, kralja Tomislava, Zlatareva zlata, Augusta Šenoe, Tina Ujevića, Kumice i drugih, ali i spomenika u drugim gradovima. Npr., Ranjena golubica u Vukovaru. Neki od njih predstavljali su Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu i drugim poznatim međunarodnim izložbama i smotrama. Akademija se tijekom svoje duge povijesti mijenjala te otvarala nove odjele i usmjerenja, uvodeći u program nove umjetničke prakse. No istodobno je čuvala svoje tradicije, primjerice u kvalitetnoj nastavi crtanja.
