U sklopu radova koji se izvode na jednome od najvećih infrastrukturnih željezničkih projekata u Hrvatskoj naziva “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica”, započinje se “naguravati” novi željeznički most Drava, jedan od zahtjevnijih novih objekata na toj dionici. I dodajmo, željeznički most Botovo nalazi se istočno od mjesta Botovo, u blizini državne granice s Mađarskom.
Metoda uzdužnog potiskivanja, kojom se željeznički most Drava “gura” s jedne na drugu stranu obale, do sada još nije bila primijenjena pri izgradnji željezničkih objekata u Hrvatskoj. Novi most čelične je rešetkaste konstrukcije i nalazi se pored starog mosta koji je, dodajmo, izgrađen prije 61 godinu. A za razliku od starog jednokolosiječnog, novi će most preko rijeke Drave imati dva kolosijeka. I dodajmo, bit će dug 300 metara te visine i širine 10 metara.
- PROČITAJTE VIŠE: Regus centar Špansko – tehnološki napredni i moderno opremljeni radni prostori smješteni u zgradi Nova Galerija
Sklapanje konstrukcije mosta varenjem, pjeskarenje i bojanje mosta izvode se na obali, dok su u koritu rijeke, na dubini od tridesetak metara ukopana 134 armiranobetonska pilota na kojima su izgrađena dva stupa i dva upornjaka preko kojih će se protezati novi most. Naguravanje mosta do prvog stupa trajat će oko tjedan dana, kada će biti pogurana trećina njegove dužine, točnije 100 metara. Nakon toga se na obali nastavlja izgradnja ostatka mosta. Krajem 2023. godine očekuje se da će cijeli most biti preguran na drugu stranu obale rijeke Drave. Nakon toga trebali bi početi radovi na postavljanju dvaju kolosijeka.
Na dan se u prosjeku “nagura” 20 metara mosta
Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture prilikom obilaska gradilišta izjavio je da je ovo strateški važan projekt za Republiku Hrvatsku i čitavo gospodarstvo jer je njegova glavna uloga povećanje propusne moći pruge koja se nalazi na najvažnijem željezničkom koridoru u Hrvatskoj. RH2 koridor povezuje luku Rijeka s Republikom Mađarskom, a najveći dio, odnosno 80% opsega teretnog prijevoza, ide upravo tim koridorom.
“Ovo je jedan od zahtjevnijih projekata na kojem radimo. Na njemu ukupno radi 550 radnika, a na željezničkom mostu Drava angažirano ih je 50-ak. Izvrsno su se snašli i dobro navikli na okolinu i ljude”, rekao je Mehmet Yilmaz, voditelj projekta u ime izvođača radova. A metodu “naguravanja mosta objasnio je Branimir Bosanac, voditelj nadzornog tima: “Cijeli most se pomiče naguravanjem pomoću hidrauličnih potiskivača. Pritom konstrukcija mosta klizi preko teflonskih ploča koje se nalaze na ležajevima.”
Stari željeznički most Drava više nema dovoljnu nosivost
Postojeći stari željeznički most Drava projektiran je za jednokolosiječnu prugu te nije dovoljno nosiv da bi izdržao nova prometna opterećenja. Zbog toga će biti zamijenjen novim, dvokolosiječnim mostom. A kako bi zaštitili sebe i konstrukciju od kiše, vjetra, sunca i niskih temperatura, radnici su podigli veliki šator unutar kojega inače izvode sve poslove. On je i u funkciji zaštite okoliša od širenja boje i štetnih plinova, jer filtrira zrak pa u prirodu izlazi čist. Šator nije fiksno postavljen, već se kreće po tračnicama. Tako kada završe radovi na jednome segmentu mosta, pogurne se naprijed te radnici nastavljaju raditi na novom dijelu mosta.
Zanimljivo je spomenuti da čelične elemente do željene pozicije podiže dizalica koja može podići dva puta po 25 tona. Također, ponekad se po potrebi koriste i autodizalice. A do sada je ukupno je utrošeno oko 6 tisuća kubnih metara betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake. Upotrebljeno je i oko 700 tona armature te 4.000 tona čelika za samu konstrukciju mosta. Dijelovi metalne konstrukcije od kojih se sastavlja most proizvedeni su u Turskoj te su na gradilište dovezeni sa 184 kamiona.
Zbog zaštite postojećeg puta i rukavca rijeke Drave, u kojemu se nalazi mrjestilište riba, izveden je i potporni zid. Stupovi su u koritu rijeke eliptičnog oblika zbog usklađenja s vodotokom rijeke Drave. Sam projekt Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica vrijedan je 350 milijuna eura (bez PDV-a), a radovi se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Vrijednost samog željezničkog mosta je 23,6 milijuna eura. I važno je spomenuti i da je ovaj projetk uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske.
Novi željeznički most Drava gradi turska građevinska tvrtka Cengiz Insaat
U ovom trenutku, početkom srpnja 2023. godine, radovi se izvode duž cijele dionice duge 42,6 kilometara. A u sklopu projekta predviđene su rekonstrukcija i izgradnja novih kolodvora i stajališta, mostova, galerija, vijadukata, cestovnih nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika i paralelnih cesta. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i ostalim elektroenergetskim postrojenjima, signalno-sigurnosnom i prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu.
Po završetku projekta vlakovi će na ovoj dionici moći voziti do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici,jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. Očekivani kraj radova na projektu očekuje se tijekom 2025. godine, a sada je odrađeno oko 40% radova. Detaljnije informacije o projektu dostupne su i na mrežnoj stranici na adresi krizevcidg.hr.
