Mirisni trešnjini cvjetovi glasnici su buđenja prirode i dolaska proljeća svugdje u svijetu, ne samo u Japanu gdje se nazivaju i sakura. Plodovi ovog samoniklog drva iz porodica ruža, popularizirani još u Rimsko doba, ove sezone su must-have na obiteljskom stolu. Trešnja ili črešnja listopadna je i samonikla voćka porijeklom iz Male Azije, čije stablo može narasti i do 20 metara. U proljeće upravo su njezini mirisni cvjetovi ti koji nam daju znak da je vrijeme buđenja iz zimskog sna, što sa sobom donosi i potrebu da se usredotočimo na zdravlje. I stari Rimljani, čiji su vojnici vjerovali da im trešnja podiže energiju i jača snagu, znali su za zdravstvenu dobrobit ove crvene ljepotice.
Ipak, malo tko je popularizirao trešnju kao Japanci. Na Istoku je trešnja postala nacionalni zaštitni znak i elegantan simbol ljepote. Cijelo stablo trešnje je iskoristivo, od debla se tradicionalno izrađuje namještaj, duboke boje i jake čvrstoće, dok se cvjetovi i listovi suše i od njih se radi sakura-čaj.
Sakura ljepota vitalizira kožu
Trešnja, njezine bobice i cvjetovi, bogati su izvor vitamina i minerala, antioksidansa, biljnih pigmenata i ostalih vrijednih nutritivnih elemenata neophodnih za zdravlje i ljepotu. Prema mišljenju Sakura svjetskog trenda konzumacija trešanja ima anti-aging utjecaj jer utječe na kolagen, koži važan protein, zbog antocijanina djeluje protu-upalno, kalij magnezij i steroli smanjuju loš kolesterol i tlak, pomaže kod stresa i poboljšava zdravlje i izgled kože te smanjuje upale i akne i mogućnost pojave bora.
Prema istraživanju provedenog na Oregon Health and Science University of America utvrđeno je da su sportaši koji su pili sok od trešanja prije utakmice imali znatno manje bolove u mišićima od njihovih kolega koji nisu. Prema njihovim tvrdnjama, 20 trešanja je ekvivalentno jednom aspirinu.
Ne morate ići u Japan da uživate u trešnjinim dobrobitima
Malo tko se nije u djetinjstvu penjao na susjedovu trešnju ili izrađivao naušnice od trešanja. Ipak, najpoznatija trešnja u Hrvatskoj nije susjedova, već brtošinka, po nekim vjerovanjima prva trešnja koja je stigla na Jadransku obalu. Brtošinka je trešnja iz Lovrana, koju je pomorac Brtošić prije više od sto godina donio iz Južne Amerike. Specifična mikroklima na tom području pogodovali su brzom širenju te sorte u druge krajeve. U Hrvatskoj je trešnja već tradicionalna namirnica na obiteljskom stolu, u obliku svježeg voća ili kao dio kolača.
Ovog proljeća nije potrebno opustošiti susjedovu trešnju – domaće trešnje s područja Nina i Ravnih kotara našle su se i na Kauflandovim policama. Kako Kaufland brojne proizvode poput mesa, jaja, voća i povrća nabavlja lokalno te se velika pažnja polaže upravo na suradnje s domaćim proizvođačima kroz projekt Naše mi najbolje paše, tako su i domaće trešnje dio njihove ponude.
Međutim, za razliku od Sakura trenda koji koristi blagodati trešnje u očuvanju ljepote i kože, u Hrvatskoj postoji tek spomen upotrebe trešanja u lokalnoj medicini i starinskim recepturama travara. Jedan takav recept vam donosimo i ovdje, a ne morate biti ekspert da bi ih napravili – jedino što vam treba je košara puna trešanja.
Maska za lice od trešnje
Iako zvuči kao za prste polizati, ova maska ide isključivo na vaše lice. Trešnje su pune između ostalog, vitamina A i kolagena koji će revitalizirati zimom oštećenu kožu lica i očistiti pore.
Ono što vam treba su zrele trešnje kojima ćete izvaditi koštice i propasirati. U smjesu nanesite u tankom sloju na lice i prekrite gazom. Ostavite 15 minuta i isperite lice mlakom vodom.
PROČITAJTE VIŠE:
