Javna tribina o bolesti srčana aritmija, s naglaskom na atrijsku fibrilaciju (AF) kao najčešću aritmiju, održana je kongresnom centru HUB 385 u Zagrebu. Zajednička poruka svih govornika bila jest da atrijska fibrilacija danas i za godinu dana nije ista bolest te da se, ako se prepozna i liječi na vrijeme, mogu izbjeći opasnije komplikacije. Istaknuto je da broj ljudi s AF-om raste te da su najčešći simptomi ove nove milenijske epidemije, osjećaj lupanja srca, umor, nedostatak zraka, malaksalost, omaglica, tjeskoba i bol u prsnom košu.
Postoji velik raspon mogućih uzroka, pri čemu su postojeća srčana bolest, starija dob, opterećujuća obiteljska anamneza, visok krvni tlak, konzumiranje alkohola, pretilost i druga kronična stanja faktori rizika koji pridonose razvoju AF-a. Stoga je vrlo važno na vrijeme prepoznati, dijagnosticirati i liječiti AF kako bi se spriječile komplikacije i negativni ishodi ove bolesti. S druge strane, važno je i da liječnici razumiju kako najučinkovitije mogu smanjiti pritisak na bolničke resurse, izbjeći troškove hitne medicinske skrbi koji se mogu spriječiti te poboljšati živote milijuna ljudi koji žive s ovim stanjem.
O važnosti prepoznavanja simptoma, pravodobnoj dijagnozi i učinkovitom liječenju srčanih aritmija govorili su dopredsjednica Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnica Klinike za kardiologiju KB Sestre Milosrdnice prof. dr. Dijana Brkljačić Delić, predsjednik radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog Kardiološkog Društva doc. dr. sc. Šime Manola, prof. dr. Goran Krstačić iz Poliklinike Srčana Zagreb kao predstavnik UPUZ-a, kardiologinja KBC-a Zagreb dr. sc. Borka Pezo Nikolić, doc. dr. sc. Sandro Brusich iz KBC-a Rijeka, dr. Dubravka Pezelj Duliba iz HZZO-a, predsjednik Koalicija udruga u zdravstvu prof. Ivica Belina i oboljeli od atrijske fibrilacije Jerko Santini.
Moderna kardiologija danas uspješno liječi bolest srčana aritmijametodom ablacije
A ona se u Hrvatskoj uspješno izvodi od 2007. godine. Kateterska ablacija vrlo je učinkovita i ekonomična opcija liječenja. Podaci pokazuju kako je nakon liječenja ablacijom do 46 posto niža incidencija smrti, moždanog udara, srčanog zastoja i hospitalizacija zbog kardiovaskularnih problema tijekom sedam godina. I to u usporedbi s antiaritmicima, lijekovima za liječenje nepravilnog ritma rada srca.
Doc. dr. sc. Šime Manola naglasio je kako su srčane ablacije, zbog kliničke i troškovne učinkovitosti, postale prvi terapeutski izbor te suvremeni standard u liječenju aritmija “Srčane aritmije često mogu biti tiha bolest jer dio oboljelih nema nikakve simptome. Rano liječenje vrlo je važno zato što može poboljšati očekivani životni vijek bolesnika i njihovu kvalitetu života. Postoje lijekovi za liječenje srčanih aritmija i metoda ablacije koja danas donosi velik uspjeh i malen rizik. Riječ je o intervencijskom postupku kojim se kreiraju mali ožiljci na ciljanim dijelovima srčanog tkiva koji blokiraju nepravilne električne signale odgovorne za aritmiju. Iako invazivna, ona je istodobno vrlo jednostavna i sigurna. Nakon ablacije pacijent drugog dana odlazi iz bolnice izliječen te nema potrebe za dodatnim terapijama”, smatra dr. Manola.
Kod mladih i zdravih ljudi srčana aritmija rijetko je životno ugrožavajuća bolest, ali bitno smanjuje kvalitetu života. Takve se aritmije liječe ablacijom s uspjehom do 94 posto uz stopu komplikacija od samo jedan posto. Kada je riječ o aritmijama koje se javljaju u starijoj dobi, 10 posto stanovništva ima fibrilaciju atrija. A česta je komplikacija ove bolesti moždani udar. Njih 20 posto umre, a 60 posto ostaje s teškim invaliditetom. No, dobra je vijest da se kod čak 80 posto ljudi nakon ablacija mijenja tijek bolesti nabolje.
Liječenja ablacijom u Hrvatskoj
Broj postupaka raste iz godine u godinu. Tako da se u sedam hrvatskih zdravstvenih ustanova godišnje napravi nešto više od 2000 postupaka. Za Hrvatsku je pohvalna činjenica da se na postupak ablacije čeka do tri mjeseca. No, u drugim zemljama lista čekanja puno duža. Brojem postupaka jednostavnih ablacija Hrvatska stoji uz bok razvijenim zemljama u okruženju.
Dobra je vijest da je HZZO, prepoznajući potrebe hrvatskih pacijenata, u 2019. godini odobrio dodatna vanlimitna sredstva. I to u iznosu od gotovo 12 milijuna kuna za nabavu katetera za kompleksne aritmije kojima se obavljaju ablacije. No, postoji potreba za povećanjem broja postupaka složenih ablacija, koje čine 30 do 35 posto ukupnog broja zahvata. Stoga je korak dalje, poručuju stručnjaci, osigurati dodatna sredstva za izvođenje kompleksnih ablacija.
Atrijsk fibrilacija je rastuća zdravstvena epidemija koja predstavlja kritičan financijski teret za zdravstvene sustave
I to uz godišnji raspon troška u visini od 0,7 do 3,2 milijardi eura u većim zemljama Europske unije. U Europi 11 milijuna ljudi ima AF, stanje kojemu je svojstven nepravilan i često brz srčani ritam. A nepravilan srčani ritam može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Uključujući stvaranje krvnih ugrušaka i povećan rizik od zatajenja srca za 5 puta te moždanog udara za 2,4 puta. Međutim, rano otkrivanje AF-a i raniji pristup liječenju mogu promijeniti progresiju bolesti i poboljšati kvalitetu života bolesnika. Ali i ukupni očekivani životni vijek.
U Hrvatskoj od AF boluje oko 50.000 ljudi. A tijekom života razvit će se kod jedne od četiri osobe starije od 40 godina. Predviđa se da će do 2030. godine broj ljudi s AF-om porasti za do 70 posto. A do 2050. godine Europa će imati najveći porast broja oboljelih s AF-om u usporedbi s drugim svjetskim regijama. I to zahvaljujući faktorima kao što su ekonomski rast, starenje populacije i povećana prevalencija faktora rizika za AF u zapadnim zemljama.
