Plućna hipertenzija je ozbiljno medicinsko stanje koje karakterizira povišeni krvni tlak u arterijama koje prenose krv iz srca u pluća. Točnije, ovu bolest karakterizira trajno povišen sistolički tlak u plućnoj arteriji na više od 30 mmHg. Ova bolest može dovesti do teških zdravstvenih komplikacija i zahtijeva pravovremeno prepoznavanje i liječenje. I dodajmo, plućna hipertenzija može biti uzrokovana različitim čimbenicima. A ona se općenito dijeli na pet glavnih skupina i to prema uzroku.
- Plućna arterijska hipertenzija (PAH): Ova skupina obuhvaća idiopatsku PAH, koja nema poznat uzrok, kao i nasljedne oblike, PAH uzrokovanu određenim lijekovima ili toksinima i PAH povezan s bolestima vezivnog tkiva, HIV-om, cirozom jetre te kongenitalnim srčanim bolestima.
- Plućna hipertenzija uzrokovana bolestima lijevog srca: Ovo je najčešći oblik plućne hipertenzije i obično je rezultat srčanih bolesti poput insuficijencije lijeve klijetke, bolesti mitralnog ili aortalnog zaliska ili kardiomiopatije.
- Plućna hipertenzija uzrokovana bolestima pluća i/ili hipoksijom: Ova skupina uključuje plućnu hipertenziju koja se razvija kao posljedica kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), intersticijskih bolesti pluća, apneje u snu ili dugotrajne izloženosti visokim nadmorskim visinama.
- Kronična tromboembolijska plućna hipertenzija (CTEPH): Ova vrsta plućne hipertenzije javlja se kada krvni ugrušci (trombi) blokiraju plućne arterije, smanjujući protok krvi i uzrokujući porast tlaka u plućnim arterijama.
- Plućna hipertenzija s nejasnim ili multifaktorijalnim uzrocima: Ova kategorija uključuje plućnu hipertenziju uzrokovanu drugim stanjima, kao što su hematološki poremećaji, sistemske bolesti ili metabolički poremećaji.
Plućna hipertenzija ima simptome koji mogu varirati ovisno o težini stanja
- Kratkoća daha: Osobe s plućnom hipertenzijom često osjećaju kratkoću daha, osobito tijekom fizičke aktivnosti.
- Umor: Zbog smanjenog protoka kisika u tijelu, pacijenti mogu osjećati kroničan umor i slabost.
- Bol u prsima: Bol u prsima može biti znak povećanog napora srca u pumpanju krvi kroz sužene plućne arterije.
- Oticanje (edem): Oticanje gležnjeva, stopala ili abdomena može se pojaviti kao posljedica zadržavanja tekućine.
- Palpitacije: Osobe mogu osjetiti nepravilne otkucaje srca ili lupanje srca.
Plućna hipertenzija dijagnosticira se pomoću niza testova koji uključuju elektrokardiogram (EKG), ehokardiogram, testove plućne funkcije, kao i kateterizaciju desne strane srca, koja je zlatni standard za mjerenje tlaka u plućnim arterijama.
Ova bolest je kompleksno stanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup u dijagnozi i liječenju
Pravovremeno prepoznavanje simptoma i započinjanje odgovarajuće terapije može značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih. A može smanjiti i rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčanu insuficijenciju. Ako sumnjate na plućnu hipertenziju, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć. I to kako bi se spriječio daljnji napredak bolesti. A liječenje plućne hipertenzije ovisi o uzroku i može uključivati:
- Lijekove: Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka u plućnim arterijama (npr. antagonisti endotelinskih receptora, inhibitori fosfodiesteraze-5, prostanoidi) često se koriste za liječenje plućne arterijske hipertenzije. Diuretici mogu pomoći u smanjenju zadržavanja tekućine. A antikoagulansi sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka.
- Promjene u načinu života: Preporučuju se redovita tjelovježba uz nadzor. Ali i prestanak pušenja i kontrola tjelesne težine.
- Kirurški zahvati: U nekim slučajevima može biti potrebna intervencija, poput transplantacije pluća ili balonske atrijalne septostomije, kako bi se olakšali simptomi.
- Više ovoj bolesti koja se na engleskom zove Pulmonary hypertension možete pronaći na Wikipediji.
