Moždani udar, također poznat kao cerebrovaskularni inzult (CVI), predstavlja ozbiljno zdravstveno stanje koje nastaje kada je dotok krvi u mozak prekinut ili značajno smanjen, uzrokujući oštećenje moždanih stanica. Moždani udar može imati teške i dugotrajne posljedice, ovisno o tome koji dio mozga je pogođen i koliko je brzo pružena medicinska pomoć. Ovo stanje je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, uključujući i Hrvatsku. A sam moždani udar može se podijeliti u dvije glavne kategorije.
Prva je Ishemijski moždani udar: To je najčešći oblik moždanog udara, koji čini oko 85% svih slučajeva. Nastaje kada krvna žila koja opskrbljuje mozak krvlju postane začepljena krvnim ugruškom ili plaketom. Kada je protok krvi blokiran, moždane stanice u zahvaćenom području počinju odumirati zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari. A drugi je Hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara nastaje kada pukne krvna žila u mozgu, uzrokujući krvarenje u ili oko mozga. Krvarenje može uzrokovati povećanje pritiska u lubanji, što oštećuje moždane stanice. Hemoragijski moždani udar se najčešće javlja zbog aneurizme (oslabljena točka na krvnoj žili) ili visokog krvnog tlaka.
Treći oblik, iako tehnički nije moždani udar, je prolazni ishemijski napad (TIA), poznat i kao “mini moždani udar”. TIA se događa kada privremeno dođe do prekida dotoka krvi u dio mozga, ali simptomi obično traju samo nekoliko minuta do nekoliko sati i ne uzrokuju trajno oštećenje. Međutim, TIA je ozbiljan znak upozorenja jer često prethodi pravom moždanom udaru.
Simptomi moždanog udara
Prepoznavanje simptoma moždanog udara ključno je za pravovremenu reakciju i smanjenje rizika od trajnog oštećenja. Glavni simptomi mogu se sažeti u akronimu FAST:
- F (Face) – Lice: Pojava slabosti ili padanja jedne strane lica.
- A (Arms) – Ruke: Slabost ili nemogućnost podizanja jedne ruke.
- S (Speech) – Govor: Poteškoće s govorom, zamuckivanje ili nerazumljiv govor.
- T (Time) – Vrijeme: Brzina je ključna, odmah potražite medicinsku pomoć.
Ostali simptomi mogu uključivati iznenadne probleme s vidom, vrtoglavicu, gubitak ravnoteže, jaku glavobolju bez očitog razloga ili gubitak svijesti.
Moždani udar najčešće uzrokuju visoki krvni tlak, pušenje, pretilost…
Postoji nekoliko faktora koji povećavaju rizik od moždanog udara. Najčešći uključuju:
- Visoki krvni tlak: To je najznačajniji faktor rizika koji urokuje ovu bolest.
- Pušenje: Ono zaista povećava rizik od stvaranja ugrušaka i sužavanja krvnih žila.
- Visoki kolesterol: Doprinosi stvaranju plaka u arterijama.
- Dijabetes: Oštećuje krvne žile i povećava rizik od moždanog udara.
- Pretilost i fizička neaktivnost: Doprinose razvoju mnogih zdravstvenih problema, uključujući moždani udar.
Prevencija i liječenje
Prevencija moždanog udara uključuje zdrav način života, što podrazumijeva pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kontrolu krvnog tlaka, prestanak pušenja i ograničenje unosa alkohola. Osobe s visokim rizikom mogu također trebati lijekove za kontrolu krvnog tlaka, kolesterola ili dijabetesa.
Liječenje moždanog udara ovisi o vrsti i težini moždanog udara. Tako se Ishemijski oblik može se liječiti lijekovima za razbijanje ugrušaka, dok se hemoragijski obično liječi kirurškim zahvatima kako bi se zaustavilo krvarenje i smanjio pritisak na mozak. Rehabilitacija je također ključni dio oporavka, pomažući pacijentima da povrate izgubljene funkcije i poboljšaju kvalitetu života.
Ukratko, moždani udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i brza reakcija mogu značajno smanjiti posljedice. Edukacija o faktorima rizika i promjena načina života ključni su za prevenciju ovog opasnog stanja. Sve dodatne informacije o moždanom udaru doznajte na Wikipediji.
