Astma je kronična neizlječiva bolest s kojom je moguće kvalitetno živjeti, a od nje u Hrvatskoj boluje oko 200 tisuća ljudi. Astma je kod mlađih osoba učestalija, no, manje promjene životnih navika mogu učiniti puno u kontroli ove bolesti.
Na poticaj Globalne inicijative za astmu (GINA), prvog utorka u svibnju obilježava se Svjetski dan astme. Tako će biti i ove, 2023. godine, a ovogodišnji moto obilježavanja je Skrb o astmi za sve. Cilj GINA-e, partnerske inicijative Svjetske zdravstvene organizacije, promicanje je razvoja i provedbe učinkovitih programa u liječenju astme i to u svim zemljama svijeta. Na područjima gdje građani ostvaruju niske i srednje prihode bilježi se veći morbiditet i mortalitet od astme, a u perspektivi GINA nastoji dodatno poticati čelne ljude u zdravstvu da osiguraju dostupnost i pristup učinkovitim lijekovima provjerene kvalitete.
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova izazvana različitim podražajima koji dovode do djelomičnog ili potpunog sužavanja dišnih putova u plućima. Nastaje međudjelovanjem upalnih stanica imunološkog sustava, tkiva i stanica dišnih putova te upalnih posrednika. Pokretači astme mogu biti virusne infekcije, alergeni kao što su pelud, grinje, životinjske dlake. Ali to mogu biti i podražaji poput hladnog i suhog zraka te tjelesni napori. Najčešći simptomi su piskanje u plućima, kašalj, otežano disanje, kratak dah i pritisak u prsnom košu.
Terapija ovisi o težini bolesti
No, liječenje astme dijeli se na ono koje je usmjereno na suzbijanje upale te na lijekove koji šire dišne putove. U proteklih nekoliko godina liječenje je promijenilo smjernice, a kontinuirani nadzor pulmologa i dalje je ostalo imperativ. Lijekovi uz stručno vodstvo većini oboljelih od astme omogućuju kvalitetan život. Također, valja naglasiti kako je tjelesna aktivnost astmatičara, uz redoviti nadzor i primjenu lijekova, korisna za kontrolu bolesti, ali i kvalitetu života.
Prošle je godine Globalna inicijativa za astmu objavila noviju verziju Džepnog vodiča za zbrinjavanje i prevenciju astme. A ona procjenjuje da od ove kronične upalne bolesti u svijetu boluje oko 300 milijuna ljudi. Kompleksan je to globalni problem koji opterećuje zdravstveni sustav, ali i pojedinca. A on uz teškoće dišnog sustava može doživjeti i napade koji se klasificiraju u blage, akutne, ali i teške.
“Astmatski napad može biti zastrašujuć, kako za osobu koja ga doživljava, tako i za druge osobe u blizini. Čak i relativno blagi simptomi izazivaju tjeskobu i uznemirenost. Teški napad astme je hitno stanje koje ugrožava život pa zahtijeva žurnu, stručnu i profesionalnu intervenciju. Ako se ne liječi brzo i na odgovarajući način, teški astmatski napad može završiti smrću”, upozorava dr. med., specijalist neurokirurg Andrej Desnica, koji je stručni suradnik na projektu Potpora zdravstvenom sustavu kroz informiranje građana Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.
Astma je kronično stanje koje se ne može izliječiti, ali se pojedinačni napadi često mogu spriječiti
Imperativ je da astmatičari izbjegavaju duhanski dim. A oni kojima su pokretači astme, a to su prašina i alergeni, trebali bi učiniti promjene u kućanstvu poput uklanjanja tepiha i zavjesa. Pomno bi trebalo birati i hranu jer sulfiti, koji se obično dodaju hrani kao konzervans, mogu izazvati napade. Preventivne mjere ovise o učestalosti napada i o podražajima koji pokreću napade.
Pokazatelji mortaliteta, koji su ključni za procjenu zdravlja stanovništva, praćenje javnozdravstvenih problema i planiranje zdravstvenih usluga, astmu i komplikacije bolesti dišnog sustava svrstavaju među deset glavnih uzročnika smrtnosti u 2021. godini u Hrvatskoj. Nešto je pogubnija za muškarce, nego za žene, a ukupan broj umrlih za navedenu godinu od komplikacija astmatskog napada je 88 ljudi.
