Sveučilišta u Zagrebu obilježio je 121 godinu svog djelovanja svečanom sjednicom kojoj su nazočili mnogobrojni visoki uzvanici, znanstvenici i suradnici, studenti i djelatnici te ostali gosti. Sjednica je ujedno bila i prilika za proglašenje hrvatskog stabla godine, a tu je titulu ponio ginko iz Daruvara koji je nominirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko – bilogorske županije.
Hrvatsko stablo godine bit će kandidirano na finale natjecanja Europsko stablo 2020. godine. Ujedno će dobiti i Istraživanje zdravstvenog stanja i statike stabla upotrebom sigurnih i neagresivnih metoda rezistografiranja i zvučnog tomografiranja. A to je nagrada koju osigurava upravo Šumarski fakultet u Zagrebu.
Uzvanike je na početku sjednice pozdravio Tibor Pentek
Pentek je dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i domaćin ovog obilježavanja. Također, uzvanicima su se obratili i Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, akademik Igor Anić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti, Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta te Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.
“O važnosti Šumarskog fakulteta za gospodarstvo Hrvatske, ali i za društvo i državu u cjelini najbolje govore brojni podaci. Šume i šumska zemljišta čine oko 47% ukupne kopnene površine naše države. Šume su zaštićene Ustavom kao dobra od iznimnog interesa. Krasi ih velika biološka raznolikost. Njih 95% prirodnog je porijekla, a u njima raste čak 260 autohtonih drvenastih šumskih vrsta. Doprinos šumarstva kao privredne grane BDP-u Hrvatske iznosi oko 1%. Izvoz drvoprerađivačke industrije se kreće oko 10% ukupnog izvoza. Ipak, važnost šuma za Hrvatsku mnogo je šira, ponajprije s ekološkog stajališta. U bliskoj budućnosti Šumarski fakultet, ali i čitavu šumarsku i drvnotehnološku struku čekaju zahtjevni izazovi. A na njih će trebati brzo i odlučno odgovoriti. U tom će nam nastojanju od nemjerljive pomoći biti šumarska i drvnotehnološka tradicija oplemenjena suvremenim spoznajama znanosti te primijenjena operativi djelovanjem stručnjaka poniklih na zagrebačkom Šumarskom fakultetu”, rekao je Tibor Pentek.
Šumarska nastava u Hrvatskoj dobila je sveučilišni status 20. listopada 1898. godine
To se dogodilo otvorenjem Šumarske akademije pri ondašnjem Mudroslovnom (danas Filozofskom) fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujući unapređenju nastavnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada, usavršavanju studijskih programa, povećavanju infrastrukturnih kapaciteta i ljudskih resursa, objavi znanstvenih radova i knjiga te razvijanju suradnje s mnogim relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i pojedincima, Šumarski fakultet od svojih početaka daje izniman doprinos razvoju šumarske i drvnotehnološke struke.
Do danas ga je završilo više od osam tisuća diplomiranih inženjera, odnosno magistara inženjera šumarstva i magistara inženjera drvne tehnologije. Obranjeno je oko 430 magistarskih i specijalističkih radova te oko 200 doktorskih radova. Šumarski fakultet danas provodi tri preddiplomska sveučilišna i jedan preddiplomski stručni studij. Tu su i četiri diplomska studija, jedan poslijediplomski doktorski te veliki broj poslijediplomskih specijalističkih studija.
Fakultet obuhvaća 6 Zavoda na Šumarskom te 5 Zavoda na Drvno – tehnološkom odsjeku
Također, ima i 21 laboratorij od čega su dva akreditirana, kao i šumski vrt, arboretum i rasadnik ukupne površine 7 hektara. Samo u Zagrebu, na dvjema bliskim lokacijama, raspolaže s oko 24.000 četvornih metara prostora. Dodatni se prostori nalaze i na pet fakultetskih nastavno-pokusnih šumskih objekata u Zagrebu, Zalesini, Lipovljanima, Velikoj i na Rabu. U okviru njih fakultet gospodari s oko 3.500 hektara šuma posebne namjene, namijenjenih prvenstveno nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu. Zanimljivo, šume se nalaze u svim najvažnijim klimazonalnim šumskim zajednicama Hrvatske.
U sastavu nastavno-pokusnih šumskih objekata nalaze se i dva lovišta površine gotovo 10.000 hektara koja služe prvenstveno za potrebe nastave i znanstvenih istraživanja. Vrlo česta terenska nastava samo je jedna od posebnosti koja Šumarski fakultet razlikuje od ostalih fakulteta, a s obzirom na to da se izvodi u sklopu većine kolegije, studenti tijekom studija obiđu gotovo sve krajeve Republike Hrvatske.
Pritom studenti Šumarskog odsjeka većinom obilaze zaštićena područja, poput nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih. A studenti Drvno-tehnološkog odsjeka obilaze drvno-tehnološke pogone i tvrtke koje se bave izradom namještaja. Također, terenske se nastave često održavaju u drugim zemljama, primjerice u Češkoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Sloveniji.
Uz svečanu sjednicu Šumarskog fakulteta proglašeno je i hrvatsko stablo godine
To je natjecanje koje naglašava značaj starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuju našu brigu i zaštitu. Nominirana su stabla hrast lužnjak iz prašume Prašnik kod Stare Gradiške, ginko iz Daruvara, hrast kitnjak iz Vojakovačkog Osijeka, hrast lužnjak iz zagrebačke park-šume Maksimir, velelisna lipa iz Visokog te bijela murva iz Brtonigle. Pobjedu je odnio ginko iz Daruvara, sakupivši 20.129 glasova. Pobjedničkom stablu Šumarski fakultet osigurat će Istraživanje zdravstvenog stanja i statike stabla upotrebom sigurnih i neagresivnih metoda rezistografiranja i zvučnog tomografiranja.
Uz to, bit će kandidirano i za Europsko stablo 2020. godine, natjecanje u organizaciji Environmental Partnership Associationa, the European Landowners Organisationa i TeraParka u suradnji s Europskom komisijom, pod nadležnosti povjerenika Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenua Velle. Više informacija o Šumarskom fakultetu u Zagrebu doznajte na njihovim mrežnim stranicama na adresi sumfak.unizg.hr.
