U petak, 28. listopada 2022. godine, utvrđena je visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod dvije lešine crvenokljunih labudova na području jezera Kipišće u Zagrebačkoj županiji. Karakteristično je za trenutnu epidemiju VPIP održavanje i cirkulacija virusa u populaciji divljih ptica i tijekom ljetnog perioda. Tako je u ljetnim mjesecima bolest potvrđena u 15 europskih zemalja. Iako se od lipnja do rujna ove godine broj izbijanja u domaće peradi smanjio u odnosu na prethodne mjesece, u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj izbijanja je pet puta veći. Prema informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, između 11. lipnja i 9. rujna 2022. prijavljeno je 788 izbijanja VPIP influence ptica. Bolest je registrirana u 16 zemalja EU/EEA te u Ujedinjenom Kraljevstvu. Od tog broja najviše je divljih ptica – 710 izbijanja. 56 izbijanja je pronađeno u peradi te 22 u ptica u zatočeništvu.
Visokopatogena influenca ptica te cirkulacija njezinog virusa nije neuobičajena pojava. No epidemija VPIP-a tijekom 2021/2022 godine ujedno je i najveća ikad zabilježena u Europi. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da je rizik od oboljenja ljudi u EU nizak. Mogućnost zaraze se povećava na stušanj nizak do srednji za profesionalno izložene osobe. No, treba uzeti u obzir i veliku raznolikost cirkulirajućih virusa u populacijama ptica, a u odnosu na mogući zoonotski potencijal.
Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24-satnu pripravnost na broju telefona 099 4392 507. Na njega građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica. Više informacija o ovoj bolesti doznajte na mrežnim stranicama ovdje.
Visokopatogena influenca ptica – kako zaštiti sebe i perad?
S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporuča se:
- Onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama, što je više moguće.
- S obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata, prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa.
- Držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.
Posjednici koji drže perad dužni su:
- Obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu.
- Obavezno redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost).
- Obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije.
- Za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini (Narodne novine br. 145/21 i 90/22).
U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:
- Iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti.
- Potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun.
- Cijanoza kreste i podbradnjaka.
- Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu.
- Značajan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta.
- Živčane smetnje – grčevi, kretnje u krug, paraliza i otežano kretanje.
- Krvarenja krijeste i podbradnjaka.
