Kineski zid, poznat i kao Veliki zid, jedna je od najpoznatijih građevina u svijetu i jedan od najsnažnijih simbola Kine. Ovaj monumentalni obrambeni zid proteže se preko sjeverne Kine, vijugajući kroz planine, pustinje, doline i visoravni. A njegova ukupna dužina iznosi više od 21.000 kilometara. Zbog svoje impresivne veličine, povijesnog značaja i arhitektonske složenosti, Kineski zid je prepoznat kao jedno od sedam novih svjetskih čuda i upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Izgradnja Kineskog zida započela je u 7. stoljeću prije nove ere, tijekom razdoblja zaraćenih država. Različite kineske države gradile su svoje vlastite zaštitne zidove kako bi se branile od nomadskih plemena sa sjevera. Međutim, zid kakav danas poznajemo, počeo je poprimati svoj konačni oblik tijekom vladavine cara Qin Shi Huanga u 3. stoljeću prije nove ere. Qin Shi Huang, prvi car ujedinjene Kine, naredio je spajanje i proširenje postojećih zidova kako bi stvorio jednu kontinuiranu obrambenu barijeru.
- PROČITAJTE VIŠE: Astronomija | Znanstvena disciplina koja proučava nebeska tijela i pojave izvan Zemljine atmosfere
Veliki dio zida koji vidimo danas izgrađen je tijekom dinastije Ming (1368. – 1644.). U to vrijeme, Kinezi su se suočavali s prijetnjama od strane Mongola i drugih nomadskih plemena pa su odlučili ojačati i produžiti zid. Zidovi izgrađeni za vrijeme dinastije Ming bili su složeniji i jači, građeni od opeke i kamena, za razliku od ranijih dijelova zida koji su bili građeni od nabijene zemlje. Ming verzija zida također je uključivala kule za stražare, utvrde i druge obrambene strukture, čime je poboljšana njegova vojna učinkovitost.
Kineski zid je arhitektonsko čudo koje je zahtijevalo ogromne ljudske resurse, materijale i tehničko znanje
Građen je u različitim terenima, od planinskih lanaca do pustinja, što je zahtijevalo prilagodbu građevinskih tehnika i materijala. Zid je u prosjeku visok oko 7 do 8 metara i širok oko 4 do 5 metara, što je dovoljno prostora za prolaz vojnika i konja. Jedan od najvećih izazova pri izgradnji zida bila je logistika dopreme materijala. Kamenje, opeke, drvo i druge potrebne materijale često je trebalo prenositi na velike udaljenosti i po teškom terenu. Radnici, vojnici, seljaci pa čak i zatvorenici, prisiljeni su raditi u teškim uvjetima, a mnogi su živote izgubili tijekom gradnje. Zbog toga se Kineski zid ponekad naziva i “najdužim grobljem na svijetu”.
Kineski zid nije samo vojna struktura već i snažan simbol kineske kulturne otpornosti i inženjerske vještine. Kroz povijest, zid je služio kao simbol zaštite i snage, ali i kao sredstvo kontrole granica i carstva. Zid je također igrao ulogu u reguliranju trgovine i kretanja ljudi kroz Kinu, posebno tijekom razvoja Puta svile, koji je povezivao Kinu sa Srednjom Azijom, Bliskim Istokom i Europom.
Danas Kineski zid simbolizira kinesku povijest i kulturu te je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu. Svake godine milijuni turista iz cijelog svijeta dolaze vidjeti ovu veličanstvenu građevinu i diviti se njezinoj veličini i ljepoti. Posebno su popularni dijelovi zida u blizini Pekinga, kao što su Badaling i Mutianyu, koji su dobro očuvani i lako dostupni posjetiteljima.
Unatoč svojoj trajnosti ovaj zid se suočava s brojnim izazovima očuvanja
Erozija, klimatske promjene, ljudska aktivnost i vandalizam ugrožavaju mnoge dijelove zida. Neki dijelovi, osobito oni izvan turističkih ruta, nalaze se u ruševnom stanju. Kineska vlada i međunarodne organizacije poduzimaju napore za očuvanje i restauraciju zida, ali to je dugotrajan i skup proces.
Ukratko, Kineski zid je jedno od najvećih arhitektonskih i inženjerskih postignuća u povijesti čovječanstva. Njegova izgradnja i održavanje svjedoče o iznimnoj sposobnosti i odlučnosti drevnih Kineza. Kao simbol kineske kulture i povijesti, Kineski zid nastavlja inspirirati i fascinirati ljude diljem svijeta. Unatoč izazovima očuvanja, ovaj monumentalni zid ostaje trajni simbol ljudske inovativnosti i snage. Više informacija o ovoj fascinantnoj građevini doznajte na Wikipediji.
