DDoS napad ili “Distributed Denial of Service” je vrsta cyber napada koji ima za cilj preopteretiti mrežnu uslugu, mrežnu stranicu ili sustav, kako bi onemogućio normalan rad. To se postiže slanjem ogromne količine lažnih zahtjeva s više izvora, što ciljani sustav čini neupotrebljivim za legitimne korisnike. A kako zapravo funkcionira DDoS napad?
U Distributed Denial of Service napadu napadač koristi mrežu kompromitiranih računala, poznatu kao botnet, kako bi simultano poslao velik broj zahtjeva prema ciljanom serveru. Ovi zahtjevi mogu biti toliko brojni da sustav postaje preopterećen i ne može obrađivati zakonite korisničke zahtjeve.
- PROČITAJTE VIŠE: Fermijev paradoks | Zbog velikog broja potencijalno nastanjivih planeta postoji velika vjerojatnost da je inteligentni život nastao negdje drugdje
Dodajmo da su botneti obično sastavljeni od računala ili uređaja koji su zaraženi malicioznim softverom. A to omogućuje napadaču kontrolu nad njima, vrlo često bez znanja vlasnika. Također, danas su često dio botneta i IoT (Internet of Things) uređaji, poput pametnih kućanskih aparata ili sigurnosnih kamera.
Postoji nekoliko vrsta DDoS napada, a svaka od njih koristi drugačiju metodu za ometanje rada ciljanog sustava
- Volumetrijski napadi | Cilj je preopteretiti mrežnu propusnost slanjem velike količine podataka. Primjer je UDP flood, gdje se masovno šalju UDP paketi kako bi se iscrpila propusnost mreže.
- Protokolni napadi | Ovi napadi iskorištavaju slabosti u mrežnim protokolima, poput TCP/IP protokola. Jedan od primjera je SYN flood, gdje napadač šalje veliki broj zahtjeva za uspostavljanje veze bez namjere da je dovrši.
- Aplikacijski napadi | Fokusirani su na specifične aplikacije ili servise, poput web stranica ili baza podataka. Primjer je HTTP flood, gdje se šalju zahtjevi koji izgledaju legitimno, ali iscrpljuju resurse aplikacije.
DDoS napad može uzrokovati značajne štete za organizacije i pojedince. A posljedice uključuju:
- Financijski gubitak | Tvrtke mogu izgubiti prihode zbog nefunkcioniranja svojih usluga.
- Reputacijska šteta | Nedostupnost usluga može narušiti povjerenje korisnika.
- Troškovi sanacije |Organizacije često moraju ulagati u specijalizirane sigurnosne alate i usluge kako bi se oporavile od napada.
DDoS napad može biti veliki problem. Kako se zaštititi od njih?
Iako je nemoguće potpuno eliminirati rizik od DDoS napada, postoje mjere koje mogu pomoći u smanjenju ranjivosti:
- Korištenje CDN-a (Content Delivery Network) | CDN-ovi mogu distribuirati promet na više servera, što smanjuje opterećenje na jednom mjestu.
- Firewall i DDoS zaštita | Specijalizirani firewallovi i sustavi za otkrivanje DDoS napada mogu filtrirati maliciozni promet.
- Redovito ažuriranje sustava | Održavanje softvera i hardvera smanjuje rizik od iskorištavanja poznatih slabosti.
- Praćenje mrežnog prometa | Alati za nadzor mreže mogu detektirati sumnjivo ponašanje i pravovremeno upozoriti na moguće napade.
- Suradnja s hosting providerima | Mnogi hosting provideri nude ugrađene DDoS zaštitne usluge koje mogu ublažiti napade.
DDoS napad danas predstavlja ozbiljnu prijetnju u digitalnom svijetu. Ti napadi ne samo da ometaju rad sustava, već uzrokuju značajne gubitke za organizacije. A prevencija i pravovremena reakcija ključni su zaštiti od ovakvih prijetnji. Razumijevanjem kako ovi napadi funkcioniraju i primjenom odgovarajućih sigurnosnih mjera, organizacije mogu smanjiti njihov utjecaj i zaštititi svoje resurse. Više o ovom kibernetičkim napadima možete doznati na Wikipediji. A možda će vas zanimati i priča o Stuxnetu, prvom digitalnom oružju za industrijsku sabotažu.
