I dok još do 12. veljače 2017. godine traje velika, multimedijska izložba Dalibora Martinisa, jednog od prvih i najvažnijih predstavnika hrvatske i europske video umjetnosti, a paralelno s njom u zagrebački Muzej suvremene umjetnosti pristižu prijave umjetnika za obljetničku, desetu po redu, godišnju Nagradu za suvremenu hrvatsku umjetnost HT@MSU (ožujak 2017.), pozivamo Vas da i ove godine pratite muzejske raznovrsne i zanimljive programe.
Ovo će biti godina obilježavanja 100-te obljetnice rođenja Vjenceslava Richtera (Omilje, 1917. - Zagreb, 2002.) jedne od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima značajno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti.
Vjenceslav Richter bio je majstor povezivanja, vizionar koji je realizirao projekte po čitavom svijetu, među ostalima i u sirijskom Alepu. S kolegom Zdravkom Bregovcem 1975. je, i to u svega pet dana, projektirao tamošnji Nacionalni muzej, koji unatoč brojnim napadima tijekom rata, i danas stoji, smješten u samom centru grada. Taj muzej i mnoga druga arhitektonska i umjetnička remek-djela, nastala od 1947. do 2002., bit će predstavljena na retrospektivnoj izložbi od listopada do prosinca.
Već od travnja, mjeseca rođenja umjetnika, MSU će nizom aktivnosti podsjećati svoje sugrađane na kultne i često osporavane Richterove zagrebačke projekte - Dom HDLU, kavanu Corso, kazališnu kavanu, ... Autorica izložbe je Vesna Meštrić, viša kustosica, voditeljica Zbirke Richter.
Od lipnja do rujna MSU gostuje u Francuskoj, u Aix-en-Provence, gdje izložbom Nove Tendencije / Nouvelle Tendance Zagreb 1961-1973 predstavlja u Fundaciji Victora Vasarelyja izabrane radove i dokumentaciju o legendarnom pokretu stasalom 1960-ih u Zagrebu.
Činili su ga, osim Richtera, drugi mnogobrojni vizionari, Mavignier, Morellet, Soto, Picelj, Šutej, Knifer i mnogi drugi, koji su kroz ovu manifestaciju, čije su se prve izložbe održavale u ondašnjem MSU, puno manjoj Galeriji suvremene umjetnosti, zapravo predvidjeli i uveli nove medije i digitalnu umjetnost te Hrvatsku trajno upisali na mapu svjetskih središta umjetničkih događaja.
Velikom izložbom predstavlja se još jedan umjetnik kojeg je Muzej suvremene umjetnosti pratio od samih njegovih stvaralačkih početaka, a to je Braco Dimitrijević.
Izložba koja se otvara u svibnju pokrit će sve faze umjetnikove međunarodne karijere, od Slučajnih prolaznika iz 1971., divovskih fotografskih portreta običnih ljudi, koje je postavljao na mjesta inače predviđena za političke ili reklamne poruke, do najnovijih radova koje je ovaj radikalni pionir konceptualne umjetnosti izlagao u londonskom Tateu i pariškom Muzeju Orsay, a u kojima kombinira instalacije, fotografije, video, slikarstvo i skulpturu.
Mladima se Muzej suvremene umjetnosti Zagreb okreće odvažnom i ni po čemu tipičnom Izložbom u tijeku, koja se s optimizmom otvara već 14. siječnja. Osmislio ju je i organizirao Klub mladih MSU-a (KMMSU), koji će ovako ponuditi jedinstven i pionirski uvid u to kako doživljavaju, razumiju i osjete suvremenu umjetnost.
Svjesni toga da je u obrazovnom procesu suvremena umjetnost nedovoljno zastupljena, osmišljen je projekt Runaway Art, koji će potaknuti mlade od 15 do 23 godine da u školama i fakultetima te dio svog slobodnog vremena provedu u MSU-u i kroz različite kreativne aktivnosti upoznaju suvremenu umjetnost.
Ljubiteljima nesvakidašnjeg u 2017. svakako preporučujemo i izložbu iz Zbirke marginalne umjetnosti, koju čine djela umjetnika - autsajdera bez formalnog umjetničkog obrazovanja, koji su rijetko viđeni u muzejsko - galerijskim prostorima.
Tu je izložba novih radova sjajne hrvatske umjetnice s berlinskom adresom, Ivanom Franke, koja se godinama bavi istraživanjem granica ljudske percepcije i stvaranjem slika koje funkcioniraju kao jedinstveni višeosjetilni doživljaj. Franke, kojoj je Richter bio jedna od najvećih inspiracija, na izložbu u MSU u goste dovodi i finski umjetnički duo Tommija Grönlunda i Petteri Nisunena s kojima dijeli sklonost aktivnom uključivanju promatrača u umjetničko djelo.
Nezaobilazna je i izložba opusa legendarnog Dimitrija Bašičevića Mangelosa, jednog od osnivača Gorgone.
Velikom retrospektivom u prosincu, za koju će djela biti posuđena iz obiteljskih, privatnih i javnih zbirki, među kojima su i ona iz Centrea George Pompidou (Paris), Tate Modern (London) i Museum of Modern Art (New York), MSU Zagreb zatvarit će 2017. godinu.
Prije nje, u rujnu, preporučujemo da nađete vremena za Organ vida, deveto izdanje međunarodnog festivala fotografije, koji okuplja mlade, suvremene fotografe iz čitavog svijeta sa zajedničkim ciljem unaprjeđenja umjetnosti i suvremene fotografske prakse te razgovora o ključnim i globalno - društveno političkim pitanjima.
Predstavljen je samo izbor iz obimnog programa MSU-a za 2017. - ovim putem Vas još jednom pozivamo da živite umjetnost s Muzejom, posjetom izložbama, sudjelovanjem u radionicama, tečajevima, okruglim stolovima, filmskim projekcijama, kazališnim i plesnim predstavama.
A ljubiteljima rock glazbe Muzej poručuje - vidimo se na krovnoj terasi na četvrtom izdanju Ljeta u MSU! |
