|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
ivan picelj, svestrani umjetnik |
|
| |
nekolicinu ključnih radova ivana picelja otkupio i britanski `tate`, jedan od najznačajnijih muzeja na svijetu |
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb predstavio novi postav Arhiva i knjižnice Ivana Picelja, kao i web stranicu tog svestranog umjetnika |
| |
|
| |
vijesti sa scene po mjesecima 2017. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
arhiva vijesti sa scene (po godinama) |
|
|
|
|
|
|
| |
 |
| |
| |
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavio je novi postav Arhiva i knjižnice Ivana Picelja, kao i web stranica tog svestranog umjetnika koji je neraskidivo povezan s MSU-om. U društvu mnogobrojnih suradnika koji su radili na ovom zahtjevnom projektu te štovatelja lika i djela Ivana Picelja, stranicu su u novom postavu Arhiva predstavili Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, urednica Anja Picelj - Kosak i Nedjeljko Špoljar, autor web stranice.
Na tek pokrenutoj stranici umjetnika Ivana Picelja, publika će imati priliku dobiti širi uvid u bogatu umjetničku ostavštinu Ivana Picelja, od mogućnosti kronološkog pregleda svih njegovih radova, preko izložbi, nagrada koje je primio do popisa zbirki u kojima se njegova djela nalaze.
Tijekom predstavljanja stranice, Snježana Pintarić prvi je puta u javnosti objavila vijest kako je nekolicinu ključnih radova Ivana Picelja otkupio i britanski Tate, jedan od najznačajnijih muzeja na svijetu. Riječ je o Piceljeva dva reljefa iz 60-ih Površina IX (Surface IX) iz 1962. i Suasum iz 1965. te četiri plakata Novih tendencija i svih sedam izdanja časopisa "A".
Vijest o tome da će radovi našeg velikog i iznimnog umjetnika postati dijelom jedne od najznačajnijih svjetskih zbirki dovoljno govori o tome kako priznatost Ivana Picelja i dalje značajno raste van granica Hrvatske, a time i interes za hrvatsku umjetnost u svijetu.
O novom postavu u Arhivu i knjižnici Ivana Picelja
U Arhivu i knjižnici Ivana Picelja, pored niza zanimljivih i vrijednih dokumenata i predmeta, postoji i značajna zbirka fotografije koja se sastoji od više tematskih grupa - tu su autorske fotografije Ivana Picelja, dokumentarne fotografije na kojima su zabilježeni svi važniji trenuci u izlagačkoj povijesti Muzeja suvremene umjetnosti, obiteljske fotografije koje odišu duhom vremena kao i nezaobilazne fotografije Piceljevih radova i postava izložbi.
Unutar ove vrlo specifične zbirke posebno se ističu portreti Ivana Picelja čiji su autori mnogobrojni ugledni hrvatski i strani umjetnici i fotografi - Tošo Dabac, Petar Dabac, Marija Braut, Frano Vodopivec, Boris Cvjetanović, Enes Midžić, Marijan Szabo, Bernardo Bernardi, Damir Jančin, Jozo Četković, Branko Balić, Zlatko Zrnec, Višnja Serdar, Mladen Tudor, Andre Morain, Peter Knapp, Kurt Blum i Wim Crouwel. |
| |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
|
|
• |
|
|
• |
|
• |
|
• |
|
|
| • |
24. ožujka 2017. |
| • |
k.v. |
|
| |
| |
vijesti sa scene po mjesecima 2017. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
arhiva vijesti sa scene (po godinama) |
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
