|
|
|
|
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
priča o pivu |
|
|
jedno pivo (3 dL) dnevno za žene i do dva (6dL) za muškarce smanjuje kardiovaskularni rizik |
Znanstveno potvrđeno - umjerena konzumacija piva dokazano ima povoljan utjecaj na zdravlje srca |
|
|
|
vijesti sa scene po mjesecima 2016. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
arhiva vijesti sa scene (po godinama) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prije nekoliko tjedana objavljen je do sada najveći konsenzus znanstvenika o utjecaju konzumacije piva na zdravlje čovjeka.
Panel znanstvenika sastavljen od brojnih međunarodnih stručnjaka na području istraživanja utjecaja alkohola na zdravlje jednoglasno je zaključio kako umjerena konzumacija piva (do jednog piva (3 dL) dnevno za žene i do dva (6dL) za muškarce smanjuje kardiovaskularni rizik.
Rad je temeljen na 150 studija, objavljen je u znanstvenom časopisu Nutrition, Metabolism & Cardiovascular Diseases, a radnu skupinu predvodili su stručnjaci Mediteranskog instituta za neurologiju iz Italije.
Epidemiološke studije pokazale su kako umjerena konzumacija piva pruža veću zaštitu kardiovaskularnog sustava u usporedbi sa žestokim alkoholnim pićima. To znanstvenici pripisuju brojnim molekulama u pivu, poglavito polifenolima, antioksidansima, vitaminima i mineralima.
Osim toga, sve je više dokaza o zaštitnom učinku umjerene konzumacije piva na neurodegenerativne bolesti (Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest).
Znanstvenici su još jednom potvrdili kako osobe koje umjereno i odgovorno konzumiraju pivo imaju sniženu stopu smrtnosti, poglavito zbog smanjenja kardiovaskularnog rizika, u usporedbi s potpunim apstinentima.
Veliki značaj pozitivnim učincima umjerenog pijenja piva znanstvenici pripisuju i načinu konzumacije, a poželjne su upravo one navike koje prevladavaju na Mediteranu - pijenje umjerenih količina alkoholnih pića s niskim udjelom alkohola uz obrok, u opuštenoj atmosferi i društvu.
Iako se na Mediteranu još uvijek češće pije vino, autori navode kako se u nekim zemljama Mediterana značajno povećala naklonost pivima.
U ovome opsežnom pregledu znanstvenih dokaza, autori su se osvrnuli i na skupine kojima se konzumacija alkohola ne preporučuje, a to su djeca, adolescenti, trudnice, osobe izložene riziku alkoholizma, bolesnici s kardiomiopatijama, kardijalnim aritmijama, depresijom, bolestima jetre i pankreasa.
Upozorili su i na razorne utjecaje alkohola u prekomjernim količinama te na rizik pretjeranog pijenja velikih količina alkohola u kratkom vremenskom razdoblju koji je čest u adolescenata.
..............................................
Autorica teksta doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička je nutricionistica, predaje na Medicinskom i Prehrambeno - biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je zaposlena kao nutricionistica u KBC-u Zagreb, u Centru za kliničku prehranu. Ujedno je predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora.
Glavna je urednica internetskog portala Vitamini.hr te direktorica tvrtke Vitaminoteka za konzalting u nutricionizmu.
Autorica je knjiga Hrana pod povećalom i Priče o hrani - od mesa do moussea. Autorica je i suautorica više objavljenih znanstvenih radova i poglavlja u knjigama i udžbenicima.
Održala je niz stručnih i znanstveno - popularnih predavanja s područja nutricionizma i kliničke prehrane te surađuje s prehrambenom industrijom i nevladinim udrugama u svrhu popularizacije znanosti o prehrani. |
|
|
|
Dodatne informacije: |
|
• |
|
|
• |
|
|
• |
|
• |
|
• |
|
|
• |
10. srpnja 2016. / zadnja izmjena: 31. svibnja 2017. |
• |
k.v. |
|
|
|
vijesti sa scene po mjesecima 2016. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
arhiva vijesti sa scene (po godinama) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|