U Knjižnici Sesvete, u sklopu Kulturnog četvrtka u Sesvetama, na priredbi Bliski susreti pjesničke vrste predstavljen je hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić i njegova nova pjesnička zbirka Vrt.
Pred sesvetskom i zagrebačkom publikom, a bilo je i onih koji su došli iz Varaždina, uz autora sudjelovali su mr. sc. Davor Šalat, književni kritičar, dr. sc. Željka Lovrenčić, književnica te književnik Ivan Banić, voditelj ove poznate tribine.
"Ukoliko je vrt doista mjesto gdje se dodiruju vječnost i vrijeme, ukoliko se taj događaj odnosi na sve što vrt obuhvaća, a to je zapravo cijeli svijet, onda tim događajem biva zahvaćena svaka pa i najsićušnija stvar, onda dolazi do najvećega mogućeg podudaranja vitalnosti i zakonitosti makrokozmosa i mikrokozmosa (Pogledam li bolje to se zvijezde rađaju na zemlji/ to je oko Stvoritelja/ Svjetlost vrta izlazi iz govora zemlje/ to je oko Majčino), onda - ako ćemo govoriti u Eliadeovskim terminima - sav život, svaka najmanja i najveća stvar (I maleni puž/ u vrtu postaje biser) bivaju hijerofanijom, odnosno očitovanjem svetoga. Sveti pak prostor zaposjeda sav onaj profani, pa monoteistički Bog ili panteistički obogotvoren kozmos bivaju sve u svemu. Dolazi, dakle, do ekstatičnoga ili mudrosnog jedinstva subjekta i objekta, a takva - za našu običnu stvarnost često paradoksalna - situacija najbolje se može izraziti poezijom, odnosno snažnim figurativnim jezikom koji se probija i tamo gdje svaka logika zastaje. Bilosnićeva poezija zapravo i nastoji biti stalno obnavljanje, aktualiziranje tog stapanja subjekta i objekta, stvaranje svetog prostora i svetog vremena u kojemu se posvećuje, produhovljuje sav stvoreni svemir te sva ljudska kultura i umjetnost. Taj sveti prostor, uz to što ga utemeljuje ontološki i kozmološki, Bilosnić uvelike doživljuje i lokalno, šireći ga u koncentričnim krugovima - od vlastite kuće i vrta, zatim zavičajnog prostora Ravnih kotara, Zadra i Velebita, širih hrvatskih državnih i povijesnih prostora Like, Dalmacije, Hercegovine, Boke Kotorske, do cijele Hrvatske i njezinih krajnjih sjevernih i istočnih rubova, sve do vrtova kao posvećenih prostora širom svijeta (Jeruzalem, Aleksandrija, Vatikan, Arles, Elbasan, Marakeš, Istanbul, Meksiko, Perzija, Kina)", rekao o zbirci pjesama Vrt Davor Šalat.
"Riječ vrt navodi nas prije svega na rajski vrt pun sreće i blaženstva, na mirisne vrtove, ali i na one muke i zala. Kod Bilosnića to je središte u kojemu se isprepliće nebeske i zemaljske sile, mjesto gdje čovjekova duša nalazi žuđeni spokoj, gdje se pjesnik susreće s apsolutnim, za čime traga", rekla je Željka Lovrenčić.
Ivan Babić govoreći o Bilosniću kao svestranom umjetniku i njegovoj zbirci pjesama Vrt, istakao je činjenicu kako je ova zbirka nagrađena nagradom Neretvanska maslina te da je o njoj pisalo dvanaest uglednih hrvatskih književnih teoretičata i kritičara, što predstavlja neuobičajeni rekord.
U tom kontekstu spomenuti su i neki od tekstova o Vrtu, kao oni koje je napisao dr. sc. Tin Lemac, dr. sc. Dragan Gligora, dr. sc. Sanja Knežević, Đuro Vidmarović, Mato Nedić i Enerika Bijač.
Knjiga pjesama Vrt Tomislava Marijana Bilosnića (1947.), objavljena krajem 2014. godine, na poetskoj i kompozicijskoj razini predstavlja idejno trojstvo Bilosnićeve faze meditativnog i augustinovskog traganja za iskonom.
Zapravo, moglo bi se reći da je cijela zbirka Vrt usložena na trojstvu - kozmogonijska obnova svijeta, pripadnost zavičaju i domovini, osamljeničko - intimistička autorefleksija života. |
