|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
hrvatski velikani |
|
| |
prvi prijedlog za postavljanje spomenika josipu jelačiću dao je gradski načelnik janko kamauf 1854. godine, kada je josip jelačić rješenjem cara franje josipa dobio grofovski naslov
|
Prigodni poštanski blok za 150. obljetnicu postavljanja spomenika banu Jelačiću |
| |
|
| |
vijesti sa scene po mjesecima 2016. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
arhiva vijesti sa scene (po godinama) |
|
|
|
|
|
|
| |
 |
| |
| |
Hrvatska pošta pustit će 5. prosinca 2016. godine u opticaj prigodni poštanski blok povodom 150. obljetnice postavljanja spomenika banu Jelačiću.
Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora pripremila je izgled poštanskog bloka, a koji čini jedna marka. Marka u prigodnom bloku 150. obljetnica postavljanja spomenika banu Jelačiću ima nominalnu vrijednost 15 kuna, a naklada iznosi 30.000 blokova.
Motiv na prigodnom bloku prikazuje brončani spomenik te zanimljivo isprepletanje prošlosti i sadašnjosti glavnoga gradskog trga.
Ovaj prigodni poštanski blok, kao i sva druga filatelistička izdanja mogu se kupiti i u internetskom dućanu Hrvatske pošte. Žig prvog dana bit će u uporabi 5. i 6. prosinca u Poštanskom uredu 10101 Zagreb (ulica Nikole Jurišića 13), a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
O spomeniku banu Josipu Jelačiću
Spomenik banu Josipu Jelačiću smješten je na istoimenom glavnom zagrebačkom trgu i prepoznatljiv je simbol grada Zagreba. Prvi prijedlog za postavljanje spomenika Josipu Jelačiću dao je gradski načelnik Janko Kamauf 1854. godine, kada je Josip Jelačić rješenjem cara Franje Josipa dobio grofovski naslov.
Ban Josip Jelačić umro je 20. svibnja 1859. godine, a ubrzo nakon smrti omiljenog bana njegov nasljednik, ban Josip Šokčević, naredio je da Odbor za podignuća spomenika raspiše natječaj za spomenik. Za mjesto postavljanja izabran je najveći donjogradski trg koji je još za Jelačićeva života nazvan njegovim imenom.
Na natječaj su se javila dvojica umjetnika - riječki kipar Vatroslav Donegani (1835. - 1899.) i austrijski umjetnik Anton Dominik Fernkorn (1813. - 1878.). Odabran je prijedlog A. D. Fernkorna, jednog od najvažnijih umjetnika bečkog klasicizma, slavnog autora više konjaničkih spomenika.
Zagrepčanima je već bio poznat po kipu Merkura, boga trgovine, kojeg je izradio sa 17 godina, a 1830. godine postavljenog na kuću Pavla Hatza (danas krasi pročelje hotela Dubrovnik sagrađenog 1929. godine na mjestu Hatzove kuće). U Zagrebu se nalaze još dva Fernkornova kipa - Sveta Marija Imakulata s četiri anđela, koju je zagrebačko poglavarstvo kupilo 1864. godine za Trg svetog Marka, a 1880. godine postavljena je ispred katedrale, i Sveti Juraj ubija zmaja, kojeg je 1867. godine kupio zagrebački nadbiskup Juraj Haulik za perivoj Jurjaves (Maksimir), a danas je postavljen na Trgu maršala Tita.
Ugovor o izradi spomenika banu Jelačiću Fernkorn je potpisao 22. listopada 1861. godine. Prema njegovoj preporuci, spomenik je postavljen u smjeru sjever - sjeveroistok licem okrenut prema življem i važnijem dijelu grada, prema Kaptolu i Gradecu. Spomenik je otkriven 16. prosinca 1866. godine, uklonjen je 1947. godine, a zahvaljujući povjesničaru umjetnosti dr. Antunu Baueru, sačuvan je i pohranjen u Gliptoteci.
Nakon proglašenja samostalne hrvatske države restauriran je i vraćen na glavni zagrebački trg 1990. godine, na banov rođendan 16. listopada, no ovaj put okrenut licem prema jugu, današnjem življem dijelu grada. |
| |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
|
|
• |
|
|
• |
|
• |
|
• |
|
|
| • |
27. studenoga 2016. |
| • |
k.v. |
|
| |
| |
vijesti sa scene po mjesecima 2016. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
arhiva vijesti sa scene (po godinama) |
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
