|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
moderno visoko obrazovanje |
|
| |
15% ispitanika nije imalo priliku vidjeti bolonjski proces u praksi jer se nije provodio |
Polovica ispitanika tvrdi: Bolonjski proces je dobra ideja, ali loše provedena u praksi |
| |
|
| |
Kada je prvotravanjska šala o ukidanju Bolonjskog procesa izazvala veliki interes i odobravanje čitatelja, portal EduCentar odlučio je detaljnije istražiti što to ljude smeta kod postojećeg programa, što bi promijenili te bi li ga ukinuli. Istraživanje je provedeno na gotovo 300 ispitanika.
Od ispitanika koji su pohađali visoku ili višu školu svega 34% ih je izjavilo kako se Bolonjski proces provodio na njihovom fakultetu, dok polovica ispitanika (51%) tvrdi da se bolonja provodila djelomično. 15% ispitanika nije imalo priliku vidjeti Bolonjski proces u praksi jer se nije provodio.
Bolonjski proces je dobra ideja, ali loše provedena u praksi
U prosjeku, četvrtina ispitanika (24%), smatra da Bolonju treba ukinuti. To u većoj mjeri smatraju ispitanici koji su završili po starom programu (34%) nego oni koji su završili po Bolonji (18%). Ipak, većina ispitanika, bilo da studiraju po Bolonji (67%) ili po starom programu (59%) smatraju kako nije nužno ukidanje Bolonje, ali da su potrebne izmjene i prilagodbe.
`Poboljšati usklađenost sa tržištem rada i potrebama poslodavaca, svakako definirati razlike preddiplomskog i stručnog studija jer iz perspektive poslodavca one ne postoje, a i takvi diplomanti su im nezanimljivi.`, komentira jedan od ispitanika.
Drugi dodaje kako je potrebno stvoriti `interaktivno okruženje u kojem će se rješavati problemi, ne štrebati činjenice te uvesti više prakse i projekata a manje se baviti seminarima.`
Čak 52% ispitanika tvrdi da je ideja Bolonjskog procesa dobra, ali je loše provedena u praksi, dok svega 6% ispitanika smatra kako je Bolonjski proces dobar. Petina ispitanika (21%) smatra kako je sveučilišno obrazovanje trebalo uvesti neke promjene, ali ne nužno i Bolonjski proces, dok ih 19% smatra kako je sveučilišno obrazovanje sasvim dobro funkcioniralo i prije.
Ispitanici koji su studirali po Bolonjskom procesu imaju bolje mišljenje o kvaliteti studiranja nego ispitanici koji su studirali po starom programu. Da su pojedini aspekti lošiji nego prije smatra 37% ispitanika koji su studirali po Bolonji te čak 50% ispitanika koji su studirali po starom programu.
Kao pozitivne strane Bolonjskog procesa ispitanici najčešće navode podjelu velikih predmeta na manje jedinice i sukladno tome polaganje predmeta preko kolokvija.
`Studenti koji studiraju po Bolonji primorani su redovito učiti i to je jedna od najpozitivnijih stvari.`, komentar je jednog ispitanika.
Kod navođenja negativnih strana ispitanici su bili puno rječitiji: `Ne stječu se vještine potrebne za tržište rada, studiranje je efektivno produženo na minimalno 5 godina potpuno nepotrebno, znanje koje se stječe je znatno manje i nemoguće je, ako se ne žele plaćati basnoslovne svote, studij uskladiti s radom, volontiranjem ili bilo čim drugim što, između ostalog, zahtijevaju poslodavci. Studenti su svedeni na starije srednjoškolce koji moraju ići na sat, pisati zadaće i donositi ispričnice zašto nisu bili na predavanju.`
Trećina ispitanika misli da su prvostupnici dobro osposobljeni za tržište rada
Svega 9% ispitanika koji su završili fakultet po Bolonjskom procesu smatra kako su visoki obrazovni sustav i akademsko nazivlje usklađeni s potrebama tržišta rada.
Uz to, trećina ispitanika koji su završili po Bolonji i oni koji su završili prema starom programu smatra kako su prvostupnici dobro osposobljeni za tržište rada.
Ispitanici koji su završili fakultet po Bolonjskom procesu i oni koji nisu, smatraju da je nastava zahtjevnija nego prije.
`Obavezna prisutnost na nastavi zbog koje se gubi vrijeme u većini slučajeva je i smanjena mogućnost zapošljavanja tijekom fakulteta.`, navodi jedan od ispitanika.
Drugi ispitanik navodi da se studente tretira kao djecu koja moraju biti na nastavi, uz minimalne izostanke ili bez njih.
`Prisutnost na nastavi nagrađuje se oslobađanjem od jednog dijela ispita ili prolaznom ocjenom u indeks. Na kraju ispada da nije bitno kvalitetno naučiti, već je dovoljno samo prisustvo bez pretjeranog sudjelovanja.`, dodaje ispitanik istraživanja.
Većina ispitanika koji su završili po Bolonji (56%) i onih po starom programu (69%) smatra kako Bolonja ne povećava kvalitetu znanja u odnosu na stari program.
Bolonjski proces omogućuje studentima bolju prolaznost na ispitima
Zanimljiv je podatak da više ispitanika koji su završili po Bolonji (34%) smatra kako je prolaznost na ispitima povećana u odnosu na razdoblje prije Bolonje, nego što to smatraju ispitanici koji su završili po starom programu (24%).
`Ispiti se polažu češće, pa bi trebali biti manje zahtjevni, no neki od profesora su s vremenom značajno povisili kriterije za prolaznost, kao i zahtjeve od studenata u odnosu na ranije generacije Bolonje.`, komentar je jednog ispitanika. |
| |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
|
 |
• |
|
|
• |
|
• |
|
• |
|
|
| • |
14. lipnja 2016. |
| • |
k.v. |
|
| |
| |
vijesti sa scene po mjesecima 2016. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
arhiva vijesti sa scene (po godinama) |
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
