Francuska salata, poznata i kao ruska salata, klasično je jelo koje se često priprema tijekom blagdana i svečanih prilika. Radi se o hladnoj salati od kuhanog povrća, jaja i majoneze, a često se poslužuje kao prilog ili predjelo. Ova salata je iznimno prilagodljiva pa možete dodati ili izostaviti sastojke prema vlastitim preferencijama. I dodajmo, ruska salata radi se jednako kao i francuska, ali uz dodatak mesa, što je i glavni sastojak koji stvara razliku u okusu i teksturi. Obično je to kuhana šunka rezana na komadiće, a može se staviti i pileće meso.
Francuska salata – recept za omiljeno jelo za blagdane i svečane prilike
Sastojci:
- 4 krumpira
- 3 mrkve
- 200 g graška (svježeg ili zamrznutog)
- 5-6 kiselih krastavaca
- 3 jaja
- 200 ml majoneze
- 1-2 žlice senfa
- Sol i papar po ukusu
- Limunov sok (po želji)
Upute za pripremu:
- Priprema povrća: Ogulite krumpir i mrkvu te ih narežite na sitne kockice. Kuhajte ih zajedno s graškom u slanoj vodi dok ne omekšaju (ali pazite da se ne prekuhaju). Ocijedite i ostavite da se ohlade.
- Kuhanje jaja: Jaja skuhajte tvrdo, ogulite ih i narežite na kockice.
- Krastavci: Kisele krastavce također narežite na sitne kockice.
- Spajanje sastojaka: U velikoj zdjeli pomiješajte ohlađeni krumpir, mrkvu, grašak, jaja i krastavce.
- Dodavanje majoneze: Dodajte majonezu i senf te pažljivo promiješajte da se svi sastojci sjedine. Po ukusu dodajte sol, papar i malo limunovog soka.
- Hlađenje: Salatu stavite u hladnjak na nekoliko sati da se dobro ohladi i okusi prožmu.
- Posluživanje: Prije posluživanja, francusku salatu možete ukrasiti dodatnim kuhanim jajima ili peršinom.
Ova salata, često poznata i kao ruska salata, ima zanimljivu povijest koja seže u 19. stoljeće
Iako ime sugerira francusko podrijetlo, salata zapravo dolazi iz Rusije. Naime, nju je prvi puta pripremio Lucien Olivier, francuski kuhar koji je radio u restoranu Hermitage u Moskvi tijekom 1860-ih godina. A njegova originalna verzija, nazvana Salata Olivier, bila je luksuzno jelo koje je uključivalo skupe i egzotične sastojke, poput kavijara, rakova, kapara, prepelica i dresinga od posebne vrste majoneze.
Nakon Olivierove smrti točan recept ove salate se izgubio. No, počele su se pojavljivati njezine razne verzije diljem Rusije i drugih dijelova Europe. A u 20. stoljeću, kako su se luksuzni sastojci poput rakova i kavijara zamijenili dostupnijim namirnicama, tj. krumpirom, mrkvom, graškom, jajima i kiselim krastavcima, salata je postala popularna među širim slojevima društva. Tako se ova salata proširila izvan Rusije i postala popularna u mnogim europskim zemljama, uključujući Francusku, Španjolsku, Italiju i zemlje bivše Jugoslavije. A u svakom od tih područja prilagođena je lokalnim ukusima i dostupnim sastojcima.
Naziv Francuska salata koristi se u mnogim zemljama bivše Jugoslavije, iako nema direktne veze s Francuskom. Ovaj naziv vjerojatno potječe iz vremena kada je sve što je dolazilo iz zapadne Europe, posebno iz Francuske, smatrano luksuznim i sofisticiranim. A danas je francuska salata neizostavan dio blagdanskih stolova u mnogim domovima, posebno tijekom Božića i Nove godine. A više o slavnom kuharu koji je izumio ovu još slavniju salatu doznajte na Wikipediji.
