Krešo Beljak je gradonačelnik Samobora. Neki ga hvale, neki ga kude. A što on sam misli o ovoj funkciji, ali i o svim ostalim aktualnim temama? Gledajući kronološki, godine 1999. godine završili ste Prirodoslovno-matematički fakultet i stekli zvanje profesora geografije. Nakon povratka iz Njemačke radili ste kao profesor u Srednjoj strukovnoj školi Samobor, a zatim ste bili zaposleni kao viši stručni savjetnik u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim područjima prirode Zagrebačke županije. Što Vas je navelo da se nakon uspješne karijere u struci 2009. godine kandidirate za gradonačelnika grada Samobora?
“Politikom se bavim od 2003. godine kada sam ušao u Hrvatsku seljačku stranku (HSS) koji je ujedno bila i moja prva stranka u kojoj sam ikad bio. Moj ulazak u politiku dogodio se nakon završetka školovanja i nakon nekoliko godina radnog iskustva u zemlji i inozemstvu. A zbog toga mogu reći da nisam i niti sam ikada bio karijerni političar. Nakon ulaska u stranku stvari su se događale same od sebe te sam ubrzo postao predsjednik ogranka. Zatim sam postao glavni tajnik, a već 2006. godine i predsjednik gradske organizacije”, rekao je Krešo Beljak.
- PROČITAJTE VIŠE: Autobusni kolodvor Zagreb – rezervacija karta i ostale informacije
“Kako sam sa suradnicima ubrzo zaokružio mrežu ogranaka na širem području grada Samobora, kandidatura za gradonačelnika se nametnula kao logičan i jednoglasan izbor svih temeljnih ogranaka. Nismo htjeli kalkulirati s predizbornim koalicijama. Izašli smo sa svojim programom i točno određenim ciljevima. Birači su to očito prepoznali i dali nam povjerenje na izborima. A sada činimo sve da to povjerenje i opravdamo”, dodao je Beljak.
Ako uđete u Sabor, to će biti prvi put nakon 14 godina da je tamo netko iz Samobora. Kakva su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?
“Teško je očekivati bilo kakve pomake na državnoj razini sve dok je izborno zakonodavstvo ovakvo kakvo jest. Smatram da je svakako potrebno što prije decentralizirati državu u svakom pogledu i u sklopu te decentralizacije. Trebalo bi reorganizirati izborni sustav na način da sredine, kao što je Samobor, imaju osigurano jedno saborsko mjesto u svakom mandatu i da građani te svoje predstavnike u državnom parlamentu mogu birati izravno imenom i prezimenom”, smatra Krešo Beljak.
“Tada bi izabrani saborski zastupnici prestali biti spavači. Prestali bi biti odgovorni jedino stranačkim predsjednicima, nego bi povjerenje koje su im birači dali morali svojim radom i opravdati. Na taj način bi se naša demokracija digla na višu razinu. Što se mene osobno tiče, nadam se da će barem netko od Samoboraca na ovim izborima biti izabran u Hrvatski sabor i tko god to bio, siguran sam da će Samobor od njega imati koristi”, dodaje Beljak.
Mali obrtnici su zaštitni znak Samobora s obzirom na svoju dugogodišnju tradiciju. Nabrojite nam neke od najstarijih obrta i na koji način se potiču proizvodne djelatnosti u Samoboru?
“Samobor je za razliku od većine drugih sredina već prije dvije godina stvorio i provodi određene mjere kojima potičemo prije svega proizvodne djelatnosti. Nažalost lokalna uprava ima vrlo malo ovlasti u vođenju ekonomske politike, ali sto smo mogli napraviti, to smo i napravili. Tako smo primjerice, umanjili komunalne doprinose za 50 posto, komunalne naknade i još neka davanja. Grad Samobor ni dalje ne razmišlja o uvođenju prireza po čemu smo gotovo jedinstveni u cijeloj državi. Za nadati je da će se uskoro povećati ingerencija lokalne uprave pa ćemo tada biti samostalniji u donošenju određenih mjera kako bismo još više poticali, prije svega, proizvodnu djelatnost”, osvrnuo se Krešo Beljak na probleme samoborskih obrtnika.
“Broj obrtnika u Samoboru bio je uvijek značajan. 1754. godine zabilježeno je ukupno 148 obrtnika iz 28 različitih zanimanja. Bilo je to u to doba zaista značajna ekonomska i komercijalna snaga. A u prošlom, 20. stoljeću, u Samoboru je mlinarstvo bilo jedno od najistaknutijih zanata. Kožarstvo je također bilo među jačim lokalnim zanatima od davnina. Pogodan smještaj Samobora i puno vode doprinijeli su ranom razvoju ovog obrta. Bilo je također mnogo čizmara, kožara, klobučara, proizvođača dugmadi… Zahvaljujući mnogim obrtničkim obiteljima, čiji su preci bili članovi nekih cehova, imamo do danas mnogo sačuvanih dokumenata, zakona, propisa na kojima možemo pratiti njihove aktivnosti kroz stoljeća. U našim domovima čak i danas ćete naći proizvode tih starih majstora. Poštujući vječnu obiteljsku tradiciju ljudi koji ovdje žive nastavljaju i dalje s malim obrtima i uglavnom privatnim poduzećima”, dodaje Beljak.
Tradiciju starih zanata i danas nastavljaju ARKO (medičarsko-svjećarski obrt), Botički (remenarsko-tapetarska radionica), Kamini Kodrić, Katica Tkalčić (izrada samoborskog kraluša, narodnih nošnji, lutki i tkalačkih stanova), Kovinotiskačka radionica Fresl (obrt za tiskanje i obradu lima), Kristal Saki, Kristal Tuk, obitelj Filipec (tradicija pripravljanja autohtonog bermeta i samoborske muštarde), Oslaković (medičarsko-svjećarski obrt), Samobor Lanac (obrt za proizvodnju lanaca i metalne galanterije)…
Možete li nam reći nešto o aktualnim domaćim i europskim projektima energetske učinkovitosti koji se provode u Vašem gradu?
“Svijest o potrebi smanjenja potrošnje energije i zaštiti okoliša u Gradu Samoboru se razvija već dugi niz godina. Tako je još 2006. godine Grad krenuo u izmjene sustava opskrbe toplinskom energijom, prvenstveno kako bi se povećala učinkovitost toplinskog sustava i izmjenom vrste goriva smanjilo zagađivanje”, rekao je gradonačelnik Samobora.
“Također, Grad Samobor aktivno je uključen u provođenje plana energetski održivog razvitka s ciljem zaštite okoliša, podizanja svijesti javnosti o potrebi uštede energije kao i provođenja mjera uštede energije. Uz sudjelovanje u Intense projektu, Samobor je i jedan od potpisnika Energetske povelje gradonačelnika i župana Republike Hrvatske, kojim se iskazuje svjesnost i politička volja o potrebi gospodarenja energijom na lokalnoj razini, brizi o zaštiti okoliša te racionalnom gospodarenju resursima za dobrobit lokalne zajednice i njenih građana”, dodao je Krešo Beljak.
“Početkom travnja 2011. godine potpisana je i Povelja o osnivanju Hrvatskog kluba Covenant of Mayors, a mjesec dana kasnije je prihvaćena Komunikacijska strategija za podizanje svijesti javnosti o uštedama energije u gradu Samoboru. Cilj strategije je poboljšanje, motiviranje i uključivanje šire javnosti u proces podizanja svijesti o mogućnostima uštede energije i korištenja svih oblika energije. Takvim bi se djelovanjem postavili temelji za smanjenje emisije štetnih plinova u našu okolinu. Uz to, kreirala bi se održiva energetska budućnost grada Samobora. A u konačnici, realiziralo bi se smanjenje potrošnje energije kao i troškova vezanih uz energiju”, smatra Beljak.
Nekada je popularni vlak Samoborček spajao Zagreb i Samobor, a posljednji put je vozio putnike 1979. godine. Kada će stanovnici Samobora i Zagreba putovati suvremenim Samoborčekom?
“Moramo imati na umu da je originalni Samoborček izgrađen početkom 20, stoljeća privatnim kapitalom. A isplativost tadašnjeg projekta vezala se prvenstveno uz prijevoz roba. Kako je 60-ih godina došlo do jačeg razvoja kamionskog prijevoza, tako su se i željeznice diljem svijeta našle u velikim problemima. Isplativost bilo koje pruge nije se mogla isplatiti samo putničkim prijevozom. Iz tih razloga je Samoborček, prije više od trideset godina, ukinut”, rekao je Krešo Beljak.
“Ponovna gradnja pruge Samobor – Zagreb temelji se na analizama velikog, odnosno, nerealno velikog broja stanovnika Samobora u narednim godinama. Kako do tog povećanja iz niza razloga neće doći, tako je i projekt autonomne pruge Samobor – Zagreb upitna. Po mom mišljenju Samobor i Zagreb će u budućnosti sigurno povezivati vlak, ali će se cijeli projekt ostvariti kao dio budućeg rješavanja cjelokupnog javnog gradskog prijevoza Grada Zagreba i njegove uže i šire okolice. Nadam se da će to biti skoro, jer su i mnogo manji europski gradovi od Zagreba taj problem odavno riješili. A prometna situacija u Zagrebu je gotovo pa katastrofalna”, smatra Beljak.
Samoborski fašnik jedna je od najpoznatijih i odlično posjećenih turističkih atrakcija Samobora. Kako se osjećate kada predajete ključeve grada brbljavoj svraki i maškarama na tih par dana?
“Osjećam se kao dio povijesti. No, ozbiljno, Samoborski fašnik, odnosno karneval, je najstarija manifestacija tog tipa u ovom dijelu Europe. Pokladni običaji su poznati gotovo u svakom selu i dio su tradicije, ali organizirani bal pod maskama, odnosno karneval ipak je nešto drugo”, rekao je Krešo Beljak.
“Gotovo dva stoljeća tradicije samoborskog karnevala ipak su nešto posebno i sigurno je da je to prepoznato od strane brojnih posjetitelja prvenstveno iz Zagreba, ali i puno šire. Iako posljednjih desetak godina karneval pokušavaju organizirati i mnogi drugi, veći i bogatiji gradovi od Samobora, našem karnevalu, prvenstveno zbog spomenute tradicije, ne mogu biti ozbiljna konkurencija”, rekao je za kraj gradonačelnik Samobora. A o Kreši Beljaku više možete doznati na Wikipediji.
