Na 18. Simpoziju o aritmijama i elektrostimulaciji srca CroRhythm 2018. održanom koncem travnja u Opatiji, oko četristo domaćih i stranih stručnjaka za bolesti srca raspravljalo je o najnovijim dostignućima suvremene kliničke aritmologije koja zahvaljujući napretku tehnologije i novim materijalima već nekoliko desetljeća radi velike korake u smanjenju smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

"Ove godine skup je po mnogočemu bio poseban, ponajviše zbog rekordnog broja sudionika kojih je bilo oko 400-tinjak različitih medicinskih struka (kardiolozi, specijalisti hitne medicine, interne medicine, anesteziolozi, neurolozi), kao i do sada najvećem broju inozemnih predavača (16 iz 8 različitih zemalja), vrhunskih stručnjaka na području europske odnosno svjetske aritmologije. Dugogodišnji napori domaćih kardiologa - aritmologa koji su iznjedrili sve bolje i kvalitetnije programe zaslužni su što CroRhythm iz godine u godinu bilježi kontinuirani rast broj sudionika", otkriva doc. dr. Šime Manola, predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva, organizatora ovog simpozija.




Na ovogodišnjem izdanju CroRhythma održano 7 sesija s ukupno 35 predavanja uz 4 satelitska simpozija kojima je bio cilj pružiti uvid u sveobuhvatno stanje u suvremenoj aritmološkoj zajednici s posebnim naglaskom na aktualne smjernice Europskog kardiološkog društva (ESC).

Dr. Manola je istaknuo kako rezultati iz protekle dvije godine govore kako hrvatska aritmologija stoji uz bok najrazvijenijim zemljama Europe, no i dalje su tu svakodnevni problemi na čijem rješavanju se radi.



Predsjednik ESC-a, profesor Hein Heidbuchel iz Belgije, futurističkim je predavanjem pokušao dati putokaz u kom smjeru će ići aritmologija narednih nekoliko godina. Dok prof. Harry Crijns iz čuvenog elektrofiziološkog centra u Maastrichtu na slikovit način pokušao ukazati kako je jedini i ispravan način liječenja cjelovit i slojevit pristup bolesniku.

Valja istaknuti da je po prvi puta u službeni program simpozija uvršten i sesija isključivo za mlade liječnike, koja je bila interaktivnog karaktera i imala je za zadatak pomoći im u njihovom svakodnevnom kliničkom radu i napredovanju.



Temeljna ideja skupa je bila poticanje profesionalne izvrsnosti koja je temelj za iznalaženje novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u liječenju poremećaja srčanog ritma, poručio je dr. Šime Manola.

Jer valja napomenuti, od iznenadne srčane smrti u Hrvatskoj godišnje umire oko 9.000 osoba, odnosno svakog sata jedan stanovnik, a otprilike 95 posto njih umre zbog nedostatka vremena za pravovaljanu reakciju. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u Hrvatskoj i svijetu.