Veljača je jedinstven mjesec u gregorijanskom kalendaru jer ima najmanje dana u godini. Dok većina mjeseci broji 30 ili 31 dan, veljača ima samo 28 dana u običnim godinama te 29 dana u prijestupnim godinama. Ovaj neobičan raspored proizlazi iz drevne rimske tradicije, a tijekom povijesti izazivao je razne prilagodbe i zanimljivosti. A koji su povijesni razlozi za kraću veljaču?
Naime, kalendar kakav danas koristimo temelji se na rimskom kalendaru, koji je tijekom povijesti prolazio kroz brojne promjene. U početku, stari Rimljani koristili su lunarni kalendar s deset mjeseci, a godina je započinjala u ožujku (Martius). Međutim, kako bi se kalendar uskladio sa solarnom godinom, dodani su siječanj (Januarius) i veljača (Februarius).
- PROČITAJTE VIŠE: Kraš Dorina Love Notes | Mali čokoladni užitak s porukom ljubavi koja će uljepšati svaki dan (zaljubljenih)
Rimski kralj Numa Pompilije (Numa Pompilius), koji je vladao u 7. stoljeću prije Krista, odlučio je prilagoditi kalendar pa su mjeseci dobili 29 ili 31 dan, osim veljače, koja je imala 28 dana. Veljača je bila posljednji mjesec u godini, a Rimljani su je smatrali mjesecom pročišćenja i žrtvovanja pa su u nju umetali dodatne dane kako bi uskladili kalendar s astronomskim ciklusima.
Prijestupna godina i veljača s 29 dana
Svake četiri godine veljača dobiva jedan dodatni dan, čime se kompenzira razlika između kalendarske i astronomske godine. Prijestupna godina uvedena je reformom Julija Cezara 46. godine prije Krista, kada je donesen julijanski kalendar. A ova reforma je omogućila precizniju prilagodbu kalendara solarnom ciklusu.
Dodatni dan u veljači, tj. 29. veljače, služi kako bi se nadoknadilo kašnjenje od otprilike šest sati koje nastaje svake godine zbog neusklađenosti kalendarske i astronomske godine. Gregorijanski kalendar, koji je uveo papa Grgur XIII. 1582. godine, dodatno je precizirao pravila o prijestupnim godinama pa se godine djeljive s 100 ne smatraju prijestupnima, osim ako su djeljive s 400.
Unatoč tome što ima najmanje dana, veljača je bogata važnim datumima. Osim Dana zaljubljenih znanog i kao Valentinovo, ako koji se obilježava 14. veljače, obilježavaju se i važni međunarodni dani, poput Svjetskog dana radija (13. veljače) te Dana rijetkih bolesti, koji se održava 29. veljače u prijestupnim godinama. Zaključno, iako je veljača najkraći mjesec u godini, njezin povijesni značaj i posebnosti čine je jednim od najzanimljivijih mjeseci u kalendaru.
Zanimljivosti o veljači
- Rijetki rođendani – Osobe rođene 29. veljače, poznate kao “prijestupnici”, svoj stvarni rođendan mogu slaviti samo svake četiri godine. Mnogi od njih službeno obilježavaju rođendan 28. veljače ili 1. ožujka u ne-prijestupnim godinama.
- Najkraći mjesec s promjenjivim trajanjem – Veljača je jedini mjesec koji može imati različit broj dana unutar jednog stoljeća.
- Značenje imena – Naziv “veljača” dolazi od staroslavenske riječi “velja”, što znači velik, snažan. Iako je mjesec najkraći, povezan je s jakim zimskim vremenom i velikim promjenama u prirodi.
- Kalendar bez veljače? – Prijedlozi reforme kalendara tijekom povijesti uključivali su pokušaje uklanjanja ili preraspodjele dana iz veljače kako bi svi mjeseci imali jednak broj dana, ali nijedan prijedlog nije usvojen.
