Ugljen je prirodni fosilni gorivi materijal nastao iz ostataka biljaka koje su živjele prije milijune godina. Najčešće potječe iz doba paleozoika, kada su šume prekrivale Zemljinu površinu, a organski materijali taložili se u močvarama i potocima. S vremenom, djelovanjem topline i pritiska, ti organski ostaci prošli su kroz procese kemijske transformacije, stvarajući razne vrste ugljena.
Danas je ugljen jedan od najvažnijih izvora energije, ali i tema mnogih rasprava zbog utjecaja na okoliš i klimatske promjene. Ugljen dolazi u nekoliko oblika, ovisno o stupnju karbonizacije, što je proces tijekom kojeg organske tvari postaju sve bogatije ugljikom. Postoje četiri glavne vrste ugljena: treset, lignit, smeđi ugljen i antracit.
- PROČITAJTE VIŠE: Vrijeme u Zagrebu | Vremenska i biometeorološka prognoza za grad Zagreb i Zagrebačku županiju
- Treset je najraniji stadij ugljena i ima najniži udio ugljika. Koristi se povremeno kao gorivo, ali ima nisku kaloričnu vrijednost i obično se koristi samo u manjim zajednicama ili u agrikulturne svrhe.
- Lignit ili “meki ugljen” ima veći udio ugljika od treseta i koristi se za proizvodnju električne energije, no zbog niskog energetskog potencijala često se smatra najmanje poželjnom vrstom ugljena.
- Smeđi ugljen ima viši udio ugljika i veći energetski potencijal od lignita, ali je još uvijek manje energetski učinkovit u usporedbi s antracitom.
- Antracit je najstariji i najčistiji oblik ugljena s najvišim udjelom ugljika (preko 90%), čineći ga najenergičnijim i najtraženijim oblikom. Ima visok kalorijski sadržaj i koristi se za grijanje i proizvodnju energije.
Kako se koristi ugljen?
Ugljen ima široku primjenu, posebno u proizvodnji električne energije, industriji čelika i metalurgiji. U termoelektranama, ugljen se sagorijeva u velikim pećima kako bi proizveo toplinu koja pretvara vodu u paru. Ta para pokreće turbine koje stvaraju električnu energiju. Ovaj proces je najčešća metoda korištenja ugljena, posebice u zemljama koje imaju velike rezerve ugljena, poput Kine, SAD-a, Indije i Australije.
U industriji čelika, ugljen služi kao izvor energije i sirovina u procesu dobivanja čelika. Konkretno, koksni ugljen, oblik koji se posebno obrađuje, koristi se za uklanjanje kisika iz željezne rude, stvarajući tako željezo koje se može dalje obraditi u čelik. U nekim zemljama, ugljen se koristi i za grijanje domaćinstava, iako ta praksa opada zbog zdravstvenih rizika i emisija.
Unatoč njegovoj važnoj ulozi u industriji i energetici, ugljen ima brojne ekološke nedostatke
Sagorijevanjem ugljena oslobađa se veliki broj štetnih tvari, uključujući ugljikov dioksid (CO₂), sumporni dioksid (SO₂) i dušikove okside (NOx). Ugljikov dioksid jedan je od glavnih stakleničkih plinova odgovoran za globalno zagrijavanje, dok sumporni dioksid i dušikovi oksidi uzrokuju kiselu kišu i štete ekosustavima. Osim toga, rudarenje ugljena ima velike negativne utjecaje na okoliš, uključujući uništavanje zemljišta, zagađenje vode i zdravlje rudara.
Zbog ovih ekoloških posljedica, postoji sve veći pritisak na smanjenje korištenja ugljena. Mnoge zemlje ulažu u obnovljive izvore energije kao što su vjetar, sunce i hidroenergija kako bi smanjile ovisnost o ugljenu. Međutim, zbog visokih troškova prijelaza na obnovljive izvore, u mnogim regijama ugljen još uvijek igra ključnu ulogu.
Budućnost ugljena u energetskom miksu postaje sve nesigurnija
S rastućom sviješću o klimatskim promjenama i ekološkim pitanjima, zemlje diljem svijeta nastoje smanjiti emisije ugljika i zagađenje. Tehnologije poput hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) istražuju se kao način da se smanji utjecaj korištenja ugljena. CCS omogućuje hvatanje CO₂ iz ispušnih plinova, nakon čega se skladišti pod zemljom ili koristi za druge industrijske procese. Ipak, takve tehnologije još uvijek su u razvoju i nisu široko primijenjene.
U međuvremenu, neke zemlje, poput Kine i Indije i dalje ovise o ugljenu kao glavnom izvoru energije zbog niskih troškova i velike dostupnosti. Globalna politika i međunarodni pritisak nastoje usmjeriti te zemlje prema zelenijim izvorima energije, ali brzi prijelaz i dalje predstavlja izazov. Ugljen je, dakle, značajan izvor energije koji je omogućio razvoj modernih industrija i društava, ali njegov negativan utjecaj na okoliš sve ga više stavlja u fokus kao prioritet za zamjenu čišćim alternativama. Više o ugljenu doznajte na Wikipediji.
