Stoicizam je filozofska škola koja je nastala u antičkoj Grčkoj, točnije u Ateni, krajem 4. stoljeća pr. Kr. Njen osnivač je Zenon Kitijski, koji je svoje učenje razvio oko ideje postizanja unutarnjeg mira i vrline kroz razum i kontrolu emocija. Stoicizam je postao jedan od najutjecajnijih filozofskih pravaca u rimsko doba, a njegove ideje nastavljaju oblikovati suvremenu filozofiju i način života. Glavni stoici, uz Zenona, uključuju Epikteta, Marka Aurelija i Seneku.
Stoicizam se fokusira na razvijanje unutarnje snage i smirenosti, čak i u suočavanju s vanjskim teškoćama. Prema stoicima, ključ sretnog života nije u izbjegavanju patnje ili stjecanju materijalnih dobara, već u usklađivanju s prirodnim poretkom i razvijanju vlastitog karaktera. Stoici vjeruju da se ljudi ne mogu kontrolirati vanjske događaje, ali mogu kontrolirati svoj odgovor na njih. Zbog toga se često govori o dihotomiji kontrole. Točnije, o razlikovanju onoga što možemo kontrolirati (naše misli, emocije i postupci) i onoga što ne možemo (vanjske okolnosti, postupci drugih ljudi).
- PROČITAJTE VIŠE: Demolition | Ili “Rušenje”, kako se zove na hrvatskom, film je koji se bavi složenim temama gubitka, tuge i samoće
Jedna od ključnih stoicističkih maksima je “Živjeti u skladu s prirodom”. A to znači prihvatiti prirodni poredak i ne boriti se protiv njega. Stoici vjeruju da je svemir racionalan i da sve u njemu ima svoje mjesto i svrhu. Mudrost se sastoji u razumijevanju i prihvaćanju toga. Stoicizam također naglašava važnost vrline kao jedinog istinskog dobra. Stoici definiraju vrlinu kao sposobnost ispravnog rasuđivanja i djelovanja u skladu s razumom. Za stoike, vrline poput mudrosti, hrabrosti, pravednosti i umjerenosti su jedini put do istinske sreće. Materijalni užici, bogatstvo ili slava smatraju se nebitnima za istinsku sreću, jer su prolazni i van naše kontrole.
Jedan od najpoznatijih aspekata stoicizma je njihov stav prema emocijama
I to posebno prema negativnim emocijama poput ljutnje, straha i tuge. Stoici ne vjeruju da bi emocije trebale biti potpuno potisnute, već da bi ih trebalo kontrolirati razumom. Prema stoicima, negativne emocije proizlaze iz iracionalnih prosudbi i krivih očekivanja o svijetu. Ako pravilno shvatimo prirodu stvari – da su mnoge vanjske okolnosti izvan naše kontrole i da je sve prolazno – postat ćemo otporniji na negativne osjećaje.
Stoici su razvili niz praktičnih tehnika za suočavanje s emocijama i izazovima svakodnevnog života. Jedna od takvih tehnika je “predumišljaj zla” (lat. premeditatio malorum), u kojoj pojedinac mentalno zamišlja najgori mogući scenarij kako bi se pripremio na izazove i time smanjio strah i tjeskobu. Na primjer, ako se bojimo gubitka posla, stoici bi savjetovali da se zamislimo u toj situaciji. A to bi nam pomoglo da se suočimo s tom mogućnošću na racionalan način.
Stoici i društvena odgovornost
Iako se stoicizam često percipira kao filozofija individualne snage i samokontrole, stoici su također vjerovali u važnost društvene odgovornosti. Prema stoicima, svi ljudi su dio jedinstvene zajednice koja nadilazi nacionalne, rasne i klasne podjele. Stoicizam zagovara ideju kozmpolitizma, prema kojoj su svi ljudi građani svijeta (lat. cosmopolites) te bi trebali raditi za dobrobit cjelokupne ljudske zajednice.
Seneka, jedan od najpoznatijih rimskih stoika, često je pisao o potrebi da se pomaže drugima, dok je car-filozof Marko Aurelije u svojim “Meditacijama” podsjećao sebe na važnost empatije i suradnje s drugim ljudima. Čak i s onima koji su teški ili nepravedni. Također, stoicizam naglašava da su svi ljudi međusobno povezani i da se pravi stoik trudi doprinositi zajedničkom dobru.
Iako je stoicizam bio izuzetno popularan u antičkom svijetu, njegova relevantnost nije nestala s padom Rimskog Carstva
U modernom dobu, stoicizam je ponovno oživljen kao praktična filozofija. I to ona koja može pomoći ljudima da se nose s izazovima svakodnevnog života. Filozofi i psiholozi često povezuju stoicizam s modernim tehnikama poput kognitivno-bihevioralne terapije (CBT), koja se temelji na sličnim principima o kontroliranju misli i emocija.
Stoicizam danas inspirira brojne ljude, osobito one koji se bave samorazvojem i osobnom efikasnošću. Mnoge suvremene knjige o stoicizmu, poput The Obstacle is the Way autora Ryana Holidayja, popularizirale su stoicističke principe u poslovnom i osobnom kontekstu. A ona tvrdi kako filozofija može pomoći u prevladavanju prepreka i postizanju unutarnjeg mira.
Ukratko, stoicizam je filozofija koja nas uči kako živjeti mudro, smireno i s vrhunskom samokontrolom, usprkos neizbježnim životnim izazovima. Kroz vježbanje vrline, prihvaćanje prirodnog poretka i kontroliranje naših misli i emocija, stoici vjeruju da možemo postići trajnu sreću i mir. Više o ovoj filozofskoj školi doznajte na Wikipediji.
