Tijekom cijele svoje veličanstvene znanstvene karijere svjetski poznat britanski fizičar i kozmolog Stephen Hawking trudio se širiti naše razumijevanje svemira i razjasniti neke od njegovih najvećih misterija. Iako ga je znanstvenoistraživački rad o crnim rupama, imaginarnom vremenu i višestrukim povijestima vodio u najudaljenije dijelove svemira, Hawking je čvrsto vjerovao da znanost može i treba poslužiti za rješavanje problema na našem planetu.
I upravo sada, kada se suočavamo s mogućim katastrofalnim promjenama na Zemlji, Stephen Hawking svoju pozornost skreće upravo na najbitnija pitanja koja se tiču budućnosti ljudskoga roda. A mogu nas “pogoditi” klimatske promjene, sve oskudniji prirodni resursi pa do izazova, čak i prijetnji, koje nam donosi razvoj umjetne inteligencije.
- PROČITAJTE VIŠE: Astrofizika | Znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem fizikalnih svojstava svemira i objekata u njemu
Ukratko, Stephen Hawking, jedan od najvećih umova našeg vremena, u knjizi Kratki odgovori na velika pitanja ostavio nam je svoja posljednja razmišljanja o bitnim pitanjima i izazovima s kojima se suočavaju naš planet i čovječanstvo. A pokušao je odgovoriti na brojna pitanja, poput postoji li Bog i kako je sve počelo? Postoje li u svemiru i druga inteligentna bića osim nas? Možemo li predvidjeti budućnost? Što je u crnoj rupi? Je li moguće putovati kroz vrijeme? Hoćemo li preživjeti na Zemlji? Trebamo li kolonizirati svemir? Hoće li nas umjetna inteligencija nadmudriti? Kako bismo trebali oblikovati budućnost? Ali i na brojna druga.
Stephen William Hawking bio je britanski teoretski fizičar
Rodio se u Oxfordu 8. siječnja 1942., a preminuo u Cambridgeu 14. ožujka 2018. godine. Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. godine postao je član londonskog Kraljevskog društva, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Bio je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge. Podsjetimo, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca. Hawking je postao je poznat po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije (quantum gravity). I to osobito u kontekstu crnih rupa te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito.
Preminuo je u 76. godini života u svom domu u Cambridgeu u Engleskoj. Za života je objavio mnogo knjiga, među kojima su svakako najpoznatije Kratka povijest vremena (A Brief History of Time, 1988.), zbirka eseja Budućnost svemira i drugi eseji (Black Holes and Baby Universes, 1993.), Svemir u orahovoj ljusci (The Universe in a Nutshell, 2001.) te djela koja je napisao s Leonardom Mlodinowim, a to su Još kraća povijest vremena (A Briefer History of Time, 2005.) i Velebni dizajn (The Grand Design, 2010.). Kratki odgovori na velika pitanja (Brief Answers to the Big Questions, 2018.) njegova je posljednja knjiga napisana za života, a o objavljena posmrtno. Više o velikom znanstveniku Stephenu Hawkingu doznajte na Wikipediji.
