Većina nas je još u osnovnoj školi naučila da postoje tri osnovna agregatna stanja tvari – čvrsto, tekuće i plinovito – međutim, postoji i četvrto, često zanemareno stanje – plazma. Riječ je o najrasprostranjenijem stanju tvari u svemiru, iako na Zemlji nije tako često prisutna. Plazmu nalazimo u zvijezdama, uključujući Sunce, u munjama, u polarnim svjetlostima (aurorama), ali i u nekim uređajima koje svakodnevno koristimo, poput neonskih svjetiljki i plazma ekrana.
A kako nastaje plazma? Ona se stvara kada se plin zagrije na vrlo visokoj temperaturi ili se izloži jakom elektromagnetskom polju. U takvim uvjetima atomi gube elektrone, što rezultira stvaranjem slobodnih iona i elektrona – a to je ono što nazivamo plazmom. Plazma se dakle sastoji od pozitivno nabijenih iona i negativno nabijenih elektrona koji se slobodno kreću. Iako je ova pojava električki neutralna u cjelini, zbog prisutnosti nabijenih čestica pokazuje različita elektromagnetska svojstva.
- PROČITAJTE VIŠE: Aicevoos AS-118D Smart Digital Multimeter | Pametan, praktičan i pouzdan alat za svakodnevno mjerenje
Za razliku od plinova, plazma može provoditi električnu struju i reagirati na magnetska polja. Upravo te karakteristike čine je iznimno zanimljivom za znanstvena istraživanja i tehnološke primjene. Na primjer, plazma se koristi u industriji za rezanje metala, obradu površina i sterilizaciju. Također se proučava u kontekstu budućih izvora energije, posebno u istraživanjima fuzijske energije, koja bi mogla postati gotovo beskonačan i čist izvor električne energije.
U prirodi je plazma ključna komponenta svemira
Većina vidljive materije u svemiru nalazi se u tom četvrtom agregatnom stanju. Tako su zvijezde golemi kuglasti oblici plazme, a i međuplanetarni prostor ispunjen je tzv. solarnim vjetrom, strujom nabijenih čestica koje emitira Sunce. A kada te čestice dođu u kontakt sa Zemljinom magnetosferom, nastaju pojave poput polarne svjetlosti.
Na Zemlji, umjetno stvorena plazma koristi se i u medicini, primjerice u plazma sterilizatorima i tretmanima rana. U laboratorijima se razvijaju i tzv. hladne plazme koje se mogu koristiti pri sobnoj temperaturi, što otvara još širi spektar primjena, uključujući dezinfekciju, pročišćavanje vode i preradu hrane.
Zbog svojih posebnih svojstava ovaj pojava često je nazivana “četvrtim agregatnim stanjem”. Iako je manje poznata široj javnosti, njezina važnost za znanost, tehnologiju i razumijevanje svemira je golema. U budućnosti se očekuje da će plazma igrati sve veću ulogu, osobito u razvoju naprednih energetskih sustava i u visokotehnološkoj industriji. Ukratko, plazma je fascinantno i moćno stanje tvari koje ima ključnu ulogu u svemiru i na Zemlji. Sve što vas dodatno zanima o ovom neobičnom agregatnom stanju možete potražiti na Wikipediji.
