Plemenita periska je endem Sredozemnog mora i najveći je mediteranski školjkaš. A rasprostranjen je u cijelom Jadranskom moru i najčešće se može pronaći između 2 i 30 metara dubine. Kako se radi o najvećem školjkašu u Mediteranu koji može narasti i do 120 centimetara, jedan je od atraktivnijih školjkaša hrvatskog podmorja. I napomenimo, plemenita periska je strogo zaštićena vrsta. Svako uznemiravanje te namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki, tj. praznih ljuštura, je zabranjeno.
Populacije plemenite periske u cijelom Mediteranu pa i u Jadranskom moru su zahvaćene smrtonosnom zarazom koja dovodi do masovnih ugibanja. Smrtnost je na mnogim lokacijama i 100 posto, a zbog dramatičnog pada populacije, plemenita periska je u razdoblju od samo godine dana dobila status kritično ugrožene vrste na globalnoj razini. Više informacija o ovoj kritično ugroženoj i strogo zaštićenoj vrsti te njenoj smrtnosti dostupno je na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- PROČITAJTE VIŠE: Nuklearna energija | Jedna od najvažnijih tehnologija modernog doba koja pruža značajan doprinos globalnom energetskom sustavu
Zavod za zaštitu okoliša i prirode nacionalni je koordinator projekta Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru. A u okviru njega se u suradnji s partnerskim institucijama provode aktivnosti očuvanja ove strogo zaštićene i kritično ugrožene vrste. Također, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije od 2020. godine provodi akciju Jeste li vidjeli plemenitu perisku kojom poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene žive jedinke plemenite periske. Ova akcija je aktualna kroz cijelu godinu. No njen značaj najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima. Naime, tada je povećana mogućnost uočavanja morskih organizama u njihovom prirodnom staništu.
Ako opazite plemenitu perisku za koju sumnjate da je živa, potrebno je provesti kratku provjeru kako bi se potvrdila sumnja
Iznad periske trebate nježno proći rukom kroz morsku vodu. A uslijed čega će se periska, ako je živa, zatvoriti. Pri tome trebate paziti da perisku ne dirate. Pogledajte kratku snimku kako ispravno provesti navedenu provjeru. Potrebno je naglasiti da uspravna ljuštura ne znači i da se radi o živoj jedinki. Naime, i do trećina ljušture plemenite periske zakopana je u podlogu (sediment) pa je čest slučaj da prazne ljušture ostanu uspravne u sedimentu duže vremena nakon uginuća jedinke, dajući dojam žive jedinke, sve dok djelovanjem morskih struja i valova ili vremena ne polegnu na dno.
Skrećemo pažnju da nije rijedak slučaj da se u praznoj ljušturi, koja ostaje uspravno stajati u sedimentu duže vrijeme nakon uginuća, nastane kamenice. Kamenice također reagiraju na podražaj. A to može dovesti do zabune da se radi o živoj perisci. Primjer takvog slučaja možete pogledati na ovoj snimci. Informacije o opažanju žive plemenite periske možete dojaviti putem online obrasca za dojavu. Također, moguće je informaciju dojaviti i putem e-mail adrese vrste@mzozt.hr.
Najvrjedniji dojavljivači bit će nagrađeni atraktivnim promotivnim materijalima. A svaki dojavljivač potvrđeno žive jedinke plemenite periske imat će čast dati ime dotičnoj jedinci. Tako su dojavljivači dali imena živim jedinkama, kao npr. Nova nada‘na području Omiša ili Pia na području Nina. Uz to, dojavljivači potvrđenih živih jedinki plemenite periske će biti nagrađeni obiteljskom ulaznicom za Nacionalni park Brijuni, Park prirode Telašćica, Aqaurium Pula, JU Kamenjak, Posjetiteljski centar Kanal sv. Ante ili Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo, ovisno o želji dojavljivača.
Plemenita periska ili Pinna Nobilis je strogo zaštićena i kritično ugrožena vrsta
Dojave o opažanjima živih jedinki plemenite periske, pogotovo one u recentnim godinama od kad je zaraza prisutna u prirodi, važne su zbog identifikacije onih jedinki koje su usprkos zarazi i dalje žive. Takve jedinke su ključne za obnovu populacije i opstanak vrste. Zato je iste potrebno pratiti te po potrebi dodatno zaštiti. Dodajmo da je tijekom 2023. godine zaprimljeno preko 150 dojava o opažanjima plemenite periske. A tim istim opažanjima potvrđene su 23 žive jedinke plemenite periske duž Jadrana.
Ukupan broj potvrđenih živih jedinki duž cijelog Jadrana iznosi tek 30-ak jedinki. A najviše ih je na području sjevernog Jadrana. One jedinke, koje su ugrožene od mehaničkih oštećenja, dodatno su zaštićene zaštitnim kavezima. Dodajmo i da se zaprimljene dojave mogu pregledati na Bioportalu na mrežnoj adresi bioportal.hr/gis. Tamo možete pronaći podatke o lokacijama plemenite periske koji su dosad prikupljeni u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću.
Putem akcije Jeste li ih vidjeli, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i ove, 2024. godine, poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su uočene žive jedinke plemenite periske (Pinna nobilis). Potrebno je naglasiti da bez uključenosti javnosti u ovu akciju svakako ne bi bilo moguće imati ovako veliku količinu informacija o opažanjima plemenite periske i masovne smrtnosti.
